Znanstveni skup „Frankapansko naslijeđe: pet stoljeća Njemačko-rimskoga brevijara“ u NSK
U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu u petak 8. studenoga 2019. godine od 9 do 13 sati održat će se znanstveni skup Frankapansko naslijeđe: pet stoljeća Njemačko-rimskoga brevijara te otvorenje dviju prigodnih izložaba – Deutsch-römisches Brevier: 500 godina – 400 primjeraka – 1 obljetnica i Krstin zavičaj: Modruš.
Povod je organizaciji ovoga znanstvenog skupa i pratećih izložaba petstota obljetnica izdanja Frankapanskoga brevijara (Venecija, 1518.), molitvene knjige izdane kao plod pothvata hrvatskoga plemića Krste I. Frankapana tijekom sumornih tamničkih godina koje je proveo u zatvoru u Veneciji (1514. – 1519.). Izlaganjima devet predstavnika uglednih hrvatskih znanstvenih ustanova, kao i sadržajem izložaba, bit će prikazani rezultati istraživanja o posve neobičnim, dramatičnim okolnostima pet stoljeća stare ljubavne, vojne, izdavačke, političke i kulturno-povijesne potke izdanju Brevijara.
Osim dramatičnim povijesnim kontekstom u kojem je tiskan, ovaj Brevijar privlači jednaku pozornost i svojom umjetničkom vrijednošću. Opremljen je brojnim drvorezima koji prikazuju prizore iz svakodnevnoga života te brojne događaje iz Svetoga pisma i pojedinosti iz života Crkve. Među mnogim ilustracijama posebno je dojmljiva ona na kojoj su prikazani Krsto i Apolonija u molitvi i koja se pojavljuje na dvama mjestima u Brevijaru.
Kao carski vojni zapovjednik Krsto I. Frankapan bio je poznat u Habsburškoj Monarhiji, a vijesti o njegovim vojnim uspjesima preko engleskih su glasnika stizale i do kralja Henrika VIII. No, u jednome sukobu s Venecijancima, zbog nezgode s konjem, kako u predgovoru Brevijara kaže, postao je zarobljenikom Mletaka. U Veneciji mu se pridružila poštovana i voljena supruga Apolonija Lang von Wellenburg, sestra salzburškoga nadbiskupa i europskoga diplomata Matthäusa Langa von Wellenburga. Njihov zajednički izdavački pothvat skupocjenoga tiskanja prvoga brevijara na njemačkome jeziku, čiji se izvorni primjerak čuva u Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, otkriva dvostruku ambiciju naručitelja Krste I. i njegove supruge Apolonije. Oni su u ruke dvorske i samostanske elite njemačkoga govora stavili dostojnu molitvenu knjigu te unutar nje predstavili i sebe, kao plemeniti i kršćanski bračni par u zemaljskoj nevolji.
Poput antičkih mitskih zaljubljenika, Krsto i Apolonija doživjeli su tragediju, u obliku Apolonijine rane smrti, ali svojoj ljubavi osigurali su vječnost njezinim bilježenjem u Brevijaru. Osim što su Brevijarom ostavili spomen na sebe kao naručitelje, kao i na svoju bračnu ljubav i odanost, Brevijar nam otkriva i njihovu želju da ženama onoga vremena, ne tako vičnima latinskom, pruže razumljivo duhovno štivo, kako je izrijekom navedeno u predgovoru Brevijara, približe mletačku kulturu knjige i tiskarstva, ali i ozračje nastanka Brevijara, koje je obilovalo spletkama, glasinama te diplomatskim prepirkama, zbog čega Brevijar ujedno predstavlja i neprocjenjivu kroniku duhovnoga, kulturnoga i političkoga života ranoga cinquecenta.
Organizatori su skupa i izložaba Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.
Programska knjižica znanstvenoga skupa Frankapansko naslijeđe: pet stoljeća Njemačko-rimskoga brevijara.
„Breviarium Romanum“, nazvan još i Frankapanskim brevijarom (1518., Venecija). Grbovi Krste I. Frankapana i Apolonije Frankapan, rođ. Lang, u drvorezu, ilustraciju izradio Giovanni Andrea Vavassore. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Zbirka rukopisa i starih knjiga, RIIF-4°-361.
