Zbirka muzikalija i audiomaterijala

Objavljeno 5.1.2012.
Radno vrijeme
ponedjeljak – petak 8.00 – 16.00
Građa iz rizničnih spremišta koristi se od 9 do 15 sati.
Telefoni
+385 1 616 4067
+385 1 616 4089
+385 1 616 4018
+385 1 616 4320
E-pošta
muzicka@nsk.hr

 
 

Povijesni prikaz
Zbirka muzikalija i audiomaterijala baštinska je zbirka čija djelatnost obuhvaća skrb oko nabave, obrade, pohrane i davanja na korištenje glazbene građe, koja obuhvaća notne tiskovine, zvučnu građu te rukopisnu glazbenu građu hrvatskih skladatelja.
Zbirka je nastala 1945. godine izdvajanjem notne građe od knjižnoga tekstualnog fonda Knjižnice. Fond se sustavno prikupljao obveznim primjerkom, a popunjavao kupnjom i darom. Danas Zbirka okuplja i pohranjuje bogat fond notnih tiskovina i rukopisne glazbene građe te opsežan fond glazbene zvučne građe objavljene na različitim medijima.

Djelatnost i fond Zbirke
Zbirka sakuplja, obrađuje, pohranjuje i daje na korištenje tiskane muzikalije, glazbene rukopise te zvučnu glazbenu građu, a cjelokupni fond Zbirke dostupan je korisnicima Nacionalne i sveučilišne knjižnica u Zagrebu.  Fond Zbirke sadrži približno 17 000 svezaka tiskanih nota, više od 3000 svezaka rukopisnih nota, približno 24 000 naslova gramofonskih ploča, 5800 naslova kaseta te 11 000 naslova kompaktnih diskova te manji broj naslova izvorno digitalne glazbene građe.
Tijekom godina fond Zbirke popunjavan je većinom obveznim primjerkom izdanja tiskanih nota i zvučne građe Croatica, a u manjem opsegu kupnjom građe inozemne Croatice te inozemnih izdanja, uglavnom reprezentativnih djela inozemnoga repertoara. Od 1964. godine obveznim se primjerkom počinju prikupljati gramofonske ploče i kasete, a od 1989. godine kompaktni diskovi. Rukopisne muzikalije u sastavu Zbirke najčešće su u sklopu ostavština hrvatskih skladatelja te su najčešće nabavljene darom ili, u manjem opsegu, kupnjom.
Zbirka sadrži i fond referentne literature te stručne knjige s područja glazbe.

Osobito vrijedna građa

Fond glazbenih rukopisa
Najvrjednija građa Zbirke glazbeni su rukopisi i glazbene ostavštine hrvatskih skladatelja. Posebno treba izdvojiti jedinstvene glazbene izvore u obliku autografa te cjelokupne ostavštine koje, osim notne građe, sadrže i popratnu građu značajnu za glazbeno istraživanje kao što su korespondencija, fotografije, koncertni programi, glazbene kritike, predavanja i sl.
Od pojedinih ostavština po svojoj cjelovitosti i brojnosti glazbenih izvora izdvaja se ostavština hrvatskoga skladatelja Ivana Zajca mlađega, čiji se skoro cjelokupni opus čuva u Zbirci muzikalija i audiomaterijala. U sklopu ostavštine dostupne su izvorne partiture poznatih i rado izvođenih opera poput Nikole Šubića Zrinjskoga, Mislava i  Bana Legeta.

U ostavštini Vatroslava Lisinskoga potrebno je istaknuti autografe prve hrvatske opere Ljubav i zloba (praizvedba 1846.), partituru opere Porin (praizvedba 1897.) te ostalu rukopisnu građu Vatroslava Lisinskoga u prijepisu muzikologa Franje Ksavera Kuhača. Ostavština F. K. Kuhača zaslužna je za glazbene rukopise, koji su također u fondu Zbirke, a bitno je istaknuti i glazbene rukopise Ivana Padovca, Ferde Livadića i Jacoba Petrusa Haibela.
Po brojnosti partitura i značaju ističu se i ostavštine te glazbeni rukopisi Jakova Gotovca, Antuna Dobronića, Frana Lhotke, Ivana Brkanovića, Božidara Širole, Branimira Sakača i Stanislava Prepreka.
Tijekom prethodnih nekoliko godina fond Zbirke obogaćen je ostavštinom skladateljice Ivane Lang, skladatelja Nikole Glassla te od 2020. godine ostavštinom hrvatskoga skladatelja i violista Miroslava Miletića.

Fond tiskanih nota
U fondu tiskanih i rukopisnih muzikalija nalaze se djela klasične, ali i popularne glazbe. Fond tiskanih nota obuhvaća različite formate notnih tiskovina, od potpunih partitura, klavirskih izvadaka i dionica, do pjesmarica različitih namjena, i duhovnih i svjetovnih, te onih namijenjenih poduci i nastavi, od kojih se ističu takozvane škole za učenje pojedinih instrumenata. Popularna glazba također je zastupljena u notnim izdanjima, u kojima su objavljivane popularne pjesme i šlageri, a vrlo je često izdanje u obliku zbornika s festivala zabavnih melodija.

Fond zvučnih snimaka
Zbirka sadrži veliki broj zvučnih zapisa koji su pohranjeni na različitim medijima i koji se sustavno prikupljaju obveznim primjerkom još od 1964. godine (gramofonske ploče) te recentna izdanja hrvatskoga nakladništva i produkcije zvuka. Osim obveznim primjerkom, zvučni zapisi, posebno starije gramofonske ploče koje sadrže takozvane historijske snimke iz ranoga razdoblja hrvatske fonografije, prikupljani su selektivno, najčešće darom i kupnjom, te danas predstavljaju vrijedan dokaz hrvatskoga glazbenog stvaralaštva i reproduktivne prakse.
Bitno je istaknuti zbirku šelak gramofonskih ploča na 78 okretaja te zbirku starih i vrijednih gramofonskih ploča proizvedenih u početcima razvoja nakladništva. Osim primjeraka značajnih za početak razvoja hrvatske fonografije (Edison Bell Penkala), Zbirka sadrži i građu inozemne Croatice, i to inozemna izdanja ploča na kojima su zabilježene rijetke i danas teško dostupne snimke izvedaba hrvatskih reproduktivnih umjetnika.
Radi zaštite i dostupnosti građe Knjižnica je u više navrata provodila projekte njihove digitalizacije i restauracije.

Iznimno je vrijedna zbirka nosača zvuka Fonoteka Čapka, jedinstvena zbirka koja sadrži više od 6000 jedinica gramofonskih ploča, dar privatnoga sakupljača inženjera Eduarda Čapke. Zbirka gramofonskih ploča sustavno se prikupljala više od 70 godina i sadrži brojna diskografska izdanja, od starijih šelak gramofonskih ploča na 78 o/min do novijih izdanja vinilnih ploča, na kojima su zabilježena djela klasične glazbe hrvatskoga i inozemnoga repertoara. Osim klasične glazbe, fonoteka sadrži unikatne i rijetke šelak ploče na 78 okretaja/min na kojima su, između ostaloga, snimljene folklorne pjesme, šlageri te salonska glazba s početaka hrvatske fonografije. Svojim sadržajem i brojnošću jedinica fonoteka predstavlja vrijednu i jedinstvenu zbirku zvučne glazbene baštine

Katalozi
Većina građe dostupna je za pretraživanje preko online kataloga Knjižnice, dok je dio građe pretraživ u Digitaliziranome abecednom katalogu Zbirke muzikalija i audiomaterijala.
Digitalna i digitalizirana glazbena građa dostupna je na portalu Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu te na portalu Digitalna glazbena građa.
Dio je fonda tematski objedinjen u digitalnome obliku, kao na primjer Virtualna izložba Vatroslav Lisinski ili Zvuci prošlosti.

Korištenje
Građa se koristi jedino u čitaonici Zbirke.

Korisnicima su na usluzi slušaonice opremljene audiovizualnom opremom za skupni ili individualni rad te studijski rad.
Sve potrebne informacije i reference korisnici mogu dobiti osobno u čitaonici, telefonom ili elektroničkom poštom.

Mikrofilmske i druge preslike glazbene građe provode se i obavljaju samo za potrebe znanstvenih istraživanja i stručnoga rada.

Digitalizacija građe Zbirke muzikalija i audiomaterijala
Online obrazac za reprodukciju građe – Zbirka muzikalija i audiomaterijala.