U povodu Međunarodnoga dana materinskoga jezika
U povodu Međunarodnoga dana materinskoga jezika na svojem smo portalu Virtualne izložbe NSK objavili virtualnu izložbu Hrvatske gramatike koja je posvećena hrvatskim dopreporodnim gramatikama.
Virtualna izložba rezultat je suradnje Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje i Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu u digitalizaciji dopreporodnih gramatika i njihove obrade u sklopu znanstvenoga projekta Retrodigitalizacija i interpretacija hrvatskih gramatika do ilirizma – Retrogram“ (voditeljica: dr. sc. Marijana Horvat). Na virtualnoj je izložbi predstavljena i zbirka digitaliziranih gramatika iz fonda Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu koja digitalizaciju gramatika provodi od 2014. godine.
Gramatike su dio Zbirke rukopisa i starih knjiga te općega fonda Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, a među njima se svakako ističe gramatika Bartola Kašića Institutionum linguae Illyricae libri duo (Rim, 1604.), odnosno Osnove ilirskoga jezika kao prva gramatika hrvatskoga književnog jezika i prvi pokušaj njegova normiranja.
Izložba Hrvatske gramatike na vremenskoj crti kronološki prikazuje digitalizirane gramatike do ilirizma, a u posebnoj kategoriji donosi i podatke o njihovima autorima te dodatno upoznaje javnost sa zbirkom digitaliziranih gramatika iz fonda NSK. Za ljubitelje pitalica pripremljena je i provjera znanja o povijesti hrvatskih gramatika do ilirizma i njihovim autorima.
Svjestan važnosti jezika, UNESCO je 1999. godine donio odluku o proglašenju 21. veljače Međunarodnim danom materinskoga jezika, želeći nas podsjetiti na obvezu očuvanja vlastitoga jezika, ali i jezične raznolikosti na sveopćoj razini. Izumiranje koje prijeti brojnim jezicima širom svijeta prijetnja je i svijetu u cjelini, zbog bogatstva koje se tako gubi u nepovrat. Danas na svijetu postoji više od 7000 živućih jezika, a prema istraživanjima UNICEF-a polovici od tih jezika prijeti izumiranje.
Važnost toga Dana potvrđena je 2001. aklamacijom na 31. Glavnoj skupštini UNESCO-a. Tada je usvojena Deklaracija o kulturnoj različitosti, gdje u 5. članku piše: … svakoj se osobi mora omogućiti izražavanje i stvaranje djela na jeziku koji izabere, posebice na materinskom jeziku… Od tada se svake godine slavi u svijetu Međunarodni dan materinskoga jezika kao jedan od zajedničkih simbola ravnopravnosti svih naroda.
Od 2015. godine kampanja kojom se promiče materinski jezik provodi se i na internetu tijekom veljače. Svrha je kampanje uključivanje šire zajednice u promicanje materinskoga jezika i širenje poruke o važnosti očuvanja jezika i kulture svakoga naroda.
Ići stazama jezične kulture nije teško.
Dovoljno je samo krenuti prema njezinu vrhuncu i svaki dan načiniti bar jedan korak u osvajanju neizmjernih izražajnih mogućnosti hrvatskoga jezika.
(Stjepan Babić)
