U povodu 350. obljetnice pogibije Petra Zrinskoga i Frana Krste Frankopana

Objavljeno 30.4.2021.

Prije točno 350 godina, 30. travnja 1671. godine u Bečkome Novom Mjestu pogubljeni su ban Petar Zrinski i njegov šurjak knez Fran Krsto Frankopan. Pogubiti ih je dao hrvatsko-ugarski kralj i rimsko-njemački car Leopold I. doznavši za urotu kojom su utjecajni hrvatski velikaši željeli obraniti zemlju od apsolutističke vladavine bečkoga dvora. Prije smrti Petar Zrinski i Fran Krsto Frankopan lišeni su plemstva, a njihova su imanja zaplijenjena. Bio je to i kraj obitelji Frankopan i početak kraja Zrinskih, dviju najslavnijih velikaških obitelji koje su obilježile hrvatsku povijest. Godine 1919. posmrtni ostatci dvaju lavova, kako ih u pjesmi Zrinjski-Frankopanka nazvao August Harambašić, sahranjeni su u zagrebačkoj katedrali. Na njihovu grobu uklesan je stih Navik on živi ki zgine pošteno iz Frankopanove pjesme Pozvanje na vojsku.

Posvećena nacionalnomu identitetu, onomu povijesnom i sadašnjemu, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu pridružuje se obilježavanju Dana pogibije Zrinskoga i Frankopana prigodnim prisjećanjem na Zrinske i Frankopane voditeljice Zbirke rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice Zagrebu dr. sc. Irene Galić Bešker na Blogu NSK te virtualnom izložbom Zrinski na portalu Digitalne zbirke NSK koju su priredili djelatnici Knjižnice te uredile dr. sc. Sofija Klarin-Zadravec i Anita Marin.

U virtualnoj izložbi Zrinski upoznajte književnike, prevoditelje, tiskare, izdavače i bibliofile iz obitelji Zrinski te otkrijte utjecaj njihovih životnih priča. Životi su to ispunjeni politikom, uspješnim bitkama i porazima, hrabrošću, domoljubljem, ljubavlju i patnjom. U središtu su izložbe članovi ove obitelji koji su se istaknuli svojim djelovanjem u području kulture – najčešće kao književnici, među njima i Petar Zrinski. Izložba u rubrici Ki zgine pošteno prikazuje i najvažnije povijesne događaje – smrt Nikole Zrinskoga u sigetskoj bitci te smrt Petra Zrinskoga i Frana Krste Frankopana koji su potaknuli niz umjetničkih interpretacija, među kojima se ističe poznata slika Otona Ivekovića Rastanak Katarine od Petra Zrinskoga, a posebnu emociju izaziva i oproštajno pismo Petra Zrinskoga supruzi Katarini.

U prigodnome blogu dr. sc. Irena Galić Bešker donosi pregled posljednjih dana Zrinskoga i Frankopana, posljedica koje je njihova smrt izazvala u Hrvatskoj te odjeka koje je imala izvan hrvatskih granica kao i djela koja se čuvaju u fondu Zbirke rukopisa i starih knjiga NSK, a koja posredno pričaju priču o životu i sudbini Zrinskih i Frankopana.

Uz riječi Antuna Gustava Matoša o dvojici rijetkih ljudi, pozivamo vas da uz blog i izložbu istražite ovaj dio fonda Knjižnice koji čuva uspomenu na povijesne velikane Zrinskoga i Frankopana te slavu njihovih obitelji.

Slaveći posljednjeg Zrinskog i posljednjeg Frankopana, ne slavimo u njima samo najdivnije predstavnike onoga doba u našem narodu, nego ih slavimo kao rijetke ljude, koji se ne rodiše za stotinu, nego za stotine godina prerano: tako rano, da njihova misao, misao slobode hrvatske i misao borbe za tu slobodu ni dan današnji nije osvojila inteligenciju, a kamoli cijeli narod hrvatski.

(Antun Gustav Matoš)