Trideset šesta iz ciklusa tribina na temu inozemne Croatice – gošća Božica Brkan
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu održat će u utorak 26. studenoga 2019. godine u 12 sati, u sklopu Zbirke inozemne Croatice, trideset šestu iz ciklusa tribina na temu inozemne Croatice.
Voditeljica je tribine dr. sc. Željka Lovrenčić, a gošća je hrvatska književnica, novinarka, blogerica, urednica i nakladnica Božica Brkan.
Na trideset šestoj tribini na temu inozemne Croatice govorit će se o novinarskome i književnome radu Božice Brkan, studiju komparativne književnosti i polonistike, pisanju na standardnome hrvatskom jeziku te na kajkavskome, odnosno moslavačkoj kekavici. Bit će riječi i o njezinu uredničkom i autorskome radu povezanome s mrežnim magazinima, kulinarstvu, nagradama, prijevodima njezinih djela na strane jezike, novim knjigama, putovanjima, planovima i dr.
Hrvatska književnica, novinarka, blogerica, urednica i nakladnica Božica Brkan rođena je 1955. godine u Okešincu u Moslavini. Živi u Zagrebu. Piše standardnim hrvatskim književnim jezikom i kajkavskim – moslavačkom kekavicom. Na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirala je komparativnu književnost te poljski jezik i književnost, a diplomantica je i novinarstva na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu.
Tri desetljeća radila je kao profesionalna novinarka, kolumnistica i urednica u Vjesniku i Večernjem listu. Osobito su je zanimale teme povezane s komunikacijom, tržištem i baštinom. Predavala je stilistiku u medijskoj komunikaciji na komunikologiji na Hrvatskim studijima od 2009. do 2011. godine. Utemeljiteljica je, urednica i autorica mrežnih magazina Oblizeki i Živi selo, koji su joj, zajedno s knjigama i akcijama, priskrbili naziv čuvarica baštine. Dobitnica je nagrade novinske kuće Vjesnik za mlade novinare Zvonimir Kristl za reportažu 1980. te godišnje nagrade Hrvatskoga novinarskog društva Marija Jurić Zagorka za najbolje uređen podlistak-prilog za 2000. godinu – Vrt Večernjega lista.
Članica je Društva hrvatskih književnika i Hrvatskoga novinarskog društva te suutemeljiteljica Hrvatske udruge za odnose s javnošću i Hrvatske udruge potrošača.
Božica Brkan objavila je samostalne knjige, i to zbirku kajkavskih pjesama Vetrenica ili obiteljska arheologija (1990.), izbor novinskih feljtona Enciklopedija špeceraja (1990.), roman Lift ili politička melodrama (1993.), zavičajnu čitanku Oblizeki – Moslavina za stolom (2006.), knjige pjesama Bilanca 2.0, odabrane ljubavne i ostale štokavske pjesme (2011.) i To Toni – Molitva za tihu sućut (2011.), zbirku kajkavskih pjesama Pevcov korak (kajkavski osebušek za eu) (2012.) nagrađenu nagradom Katarina Patačić za najbolju knjigu objavljenu na kajkavskome u 2012., roman Rez / Leica-roman u 36 slika (2012.) te knjigu pjesama i odabrane proze s opsežnim rječnikom Kajkavska čitanka Božice Brkan (2012.). Agencija za odgoj i obrazovanje Republike Hrvatske taj je autorski zbornik književnih tekstova s rječnikom s više od 6000 riječi prihvatila kao pomoćno sredstvo u nastavi hrvatskoga jezika u srednjim školama zbog tematsko-motivske raznolikosti te jezično-stilske razine tekstova, posebno leksika. Objavila je i roman Ledína (2014.), zbirku pjesama Obrubljivanje Veronikina rupca ili muka 2013. (2014.), zbirku priča Umrežena (2017.), zbirku kajkavskih priča Život večni (2017.) te zbirku pjesama Nemoj mi to govoriti (2019.). Tekstovi su joj prevođeni na engleski, njemački, španjolski, esperanto, bugarski i čakavski.
Poezija i proza višekratno su joj nagrađivane i objavljivane u različitim časopisima, zbornicima i antologijama od 1968. godine. Uz to, dr. Joža Skok više joj je pjesama uvrstio u antologiju kajkavske poezije 20. stoljeća Rieči sa zviranjka (1999.), a prof. dr. Miroslav Šicel u Antologiju hrvatske kratke priče (2001.) uvrstio je priču Kak su trojica pesmu nosili. U Kajkavsku liriku Moslavine (2009.) dr. sc. Dražen Kovačević uvrstio joj je deset pjesama. Ernest Fišer u prijevodu Borisa Perića uvrstio joj je dvije pjesme u Moderne kroatische kajkavische Lyrik (2015.), a Željka Lovrenčić objavila je više pjesama u više izbora na španjolskome jeziku iz knjige Encuentros (Susreti) u časopisu Most (2015.) te u Španjolskoj i Kolumbiji 2018. godine.
Urednica je i knjige Ah, taj hrvatski! / Jezični savjetnik za svakoga Maje Matković (2005.) te je suradnica na projektima Hrvatski leksikon (Naklada Leksikon i Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 1997.), Hrvatska: turistički vodič na hrvatskome, engleskome i njemačkome jeziku (Leksikografski zavod Miroslav Krleža i Masmedia, 1998.) i Croatie/Hrvatska, vodič na francuskome i hrvatskome jeziku, (Gallimard i HIKZ, Paris i Zagreb, 1999.)).
Autorica je, suautorica i urednica časopisa i knjiga različite tematike, a među ostalima i četrdesetak visokonakladnih i na engleski, njemački, talijanski i poljski jezik prevedenih kuharica, kao što su Hrvatska za stolom, Mediteran za stolom, Slastice u Hrvata i dr., te drugih knjiga, posebnih publikacija i časopisa, kao i mrežnih portala koji promiču svakidašnju kulturu stola. Deset godina bila je scenaristica Vegetina televizijskog serijala Male tajne velikih majstora kuhinje. Pod pseudonimom Bianca Brandon objavila je niz visokonakladnih ljubavnih romana.
Redovito objavljuje blogove Umjesto kave na svojoj stranici te u mrežnome magazinu Oblizeki.
