Tematsko druženje uz Krležinu rukopisnu ostavštinu u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu
U srijedu 5. srpnja u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu održan je tematski susret uz izložbu rukopisa iz Krležine ostavštine Iz Autorova pera: rukopisna građa Miroslava Krleže. Događanje koje je okupilo velik broj zaljubljenika u Krležinu riječ bilo je dio programa 12. Festivala Miroslav Krleža.
U ime Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu okupljenima su se obratili glavna ravnateljica Knjižnice prof. dr. sc. Ivanka Stričević te autor i ravnatelj Festivala Miroslav Krleža Goran Matović. O Krležinim tekstovima i njegovu mjestu u hrvatskom kulturnom prostoru, rukopisnoj ostavštini te novootkrivenom fragmentu dramske vizije Goya govorili su Lada Čale Feldman, Suzana Marjanić, Pavle Bonča i Irena Galić Bešker.
Osobito dojmljiv dio programa bio je nastup dramskog umjetnika Siniše Ružića, koji je interpretirao fragmente iz Krležine autobiografske proze Djetinjstvo u Agramu. Goran Matović publici je govorio fragmente iz svoje scenske kompozicije Sjetite me se 2022.
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, prema želji samog Miroslava Krleže, postala je dom njegove rukopisne ostavštine. Krležin nasljednik, prim. dr. Krešimir Vranešić, ostavštinu je darovao Knjižnici, a ona je otpečaćena po isteku moratorija, točno na dvadesetu obljetnicu Krležine smrti. Građa je obrađena u Zbirci rukopisa i starih knjiga, razvrstana i složena u mape u skladu s pravilima knjižničarske struke i uz pomoć istaknutih krležologa (Zorana Kravara, Velimira Viskovića, Vlahe Bogišića) i Krležina bibliografa Davora Kapetanića. Po završetku obrade, njezin je sadržaj objavljen u katalogu Rukopisna ostavština Miroslava Krleže, koji je Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu otisnula 2003. godine.
Osobito zanimanje javnosti nedavno je pobudila vijest o pronalasku neobjavljenog fragmenta Krležine dramske „vizije“ Goya u Krležinoj rukopisnoj ostavštini, a za koji je zaslužan mladi znanstvenik Pavle Bonča. Osim fragmenta noovotkrivene dramske vizije, posjetitelji događanja mogli su pogledati i druge tekstove u rukopisu i strojopisu na kojima se temelji ovogodišnji Festival Miroslav Krleža: drame Legenda i Glembajevi, romane Banket u Blitvi i Na rubu pameti, dnevnike, pisma, intervju Predraga Matvejevića s Miroslavom Krležom itd.
