Sjećanje na Rudolfa Lubynskog

Objavljeno 26.3.2021.

Na
 poziv arhitekta i osnovatelja sveučilištne knjižnice gosp. Lubinskoga razgledali su jučer u 3 sata
 poslije podne ovu velebnu zgradu gradski načelnik Holjac sa članovima gradskog zastupstva 
i poglavarstva.
 Posjetioce je u predvorju dočekao sam arhitekt, koji ih je srdačno pozdravio i razvio im način gradnja knjižnica sve do današnjega doba. 
Iztiče, kako neki prigovaraju, da je zgrada 
luksuriozna, nu primjerima dokazuje, da ovakove zgrade moraju biti takove, kao što je zagrebačka sveučilištna knjižnica, jer takove su sve slične zgrade u drugim većim gradovima. Konačno iztiče, da ovakove gradnje moraju biti reprezentanti umjetnosti, obrta i u obće kulture naroda, a poimence mu je iztaknuti. da je
 gradnjom ove zgrade predvidjena i mogućnost
 obdržavanja kakovog znanstvenog kongresa, za 
koji se inače u Zagrebu ne bi našla prikladna 
zgrada.


(Jutarnji list, 4. prosinca 1913.)

Odlomkom iz članka u povodu posjeta gradonačelnika Holjca novootvorenoj Kraljevskoj sveučilišnoj knjižnici 1913. godine, objavljenoga u Jutarnjem listu i dostupnoga na Portalu starih novina, uz obljetnicu smrti prisjećamo se velikoga arhitekta Rudolfa Lubynskoga.

Arhitekt Rudolf Lubynski preminuo je 27. ožujka 1935. godine, a najveći je trag ostavio u arhitekturi grada Zagreba. U povijesnim zapisima ostao je zabilježen kao arhitekt koji je osmislio prvu zgradu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu koja je smještena na Trgu Marka Marulića.

Rudolf Lubinsky rodio se u Zagrebu 31. listopada 1873. godine u židovskoj obitelji Loewy. U Zagrebu je završio klasičnu gimnaziju, nakon toga studirao je na Visokoj tehničkoj školi u njemačkome gradu Karlsruhe te se zatim zaposlio u arhitektonskome uredu Josefa Durma gdje je sudjelovao u brojnim projektima, uključujući i projektiranje Sveučilišne knjižnice u gradu Heidelbergu.

Njegovo najplodnije razdoblje započinje 1907. godine povratkom u rodni Zagreb kada utemeljuje vlastiti arhitektonski ured. U tome je razdoblju projektirao brojne stambene kuće u Petrinjskoj, Nazorovoj i Masarykovoj ulici. Među važnijim građevinama koje je projektirao, posebno se ističu Evangelički centar u Gundulićevoj ulici, Svećenički dom u Palmotićevoj ulici i Zgrada osiguravajućega zavoda u Mihanovićevoj ulici, a njegov je najveći i najpoznatiji projekt zgrada Kraljevske sveučilišne biblioteke u Zagrebu (danas zgrada Hrvatskoga državnog arhiva). Na tome je projektu Lubynski projektirao sve elemente kako bi se ostvarilo jedinstvo i sinergija svih dijelova – od arhitektonskih do unutarnjega dizajna.

Rudolf Lubynski ostao je zabilježen kao najveći hrvatski secesijski graditelj koji je svoja najveća ostvarenja postigao u rodnome gradu u kojem je ostavio neizbrisiv trag. U arhitektonskome uredu Rudolfa Lubynskoga prva iskustva stjecali su brojni arhitekti koji su svojim vizijama grada nastavili oplemenjivati Zagreb i Hrvatsku.

U Grafičkoj zbirci Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu čuvaju se mnoge razglednice, nacrti i fotografije zgrade Knjižnice na Marulićevu trgu, a dio je dostupan i u sklopu Digitalizirane baštine NSK. Također, Grafička zbirka posjeduje i nekoliko razglednica zgrade Osiguravajućega ureda u Mihanovićevoj ulici.