„Samo lijepa naša domovina mogaše stvoriti ljepotu divnog našeg jezika, divotu naših riječi…“ – u povodu Međunarodnoga dana materinskoga jezika

Objavljeno 21.2.2020.

Hrvatski jezik je proizvod odnošaja Hrvata prema Hrvatskoj, prema prirodi, prema polju, gori, šumi i zraku, prema našim cvjetićima i našim planetima što „kolo vode“ kod Preradovića, i zato naš jezik ima sve posebne boje, zvukove, oblike i osebine naše zemlje; buran kao senjska bura, mekan kao dvojnice, zanijet kao procvjetala grana ružmarina, tužan kao kraška pustolina, veseo kao tambura i dubok kao mrak naših šuma i tragika našeg mora. Samo lijepa naša domovina mogaše stvoriti ljepotu divnog našeg jezika, krasnih kao naši otoci, „lijepi vrti morem plivajući“.

(Antun Gustav Matoš)

Svake godine 21. veljače podsjetimo se na važnost jezika koji zovemo materinskim. Riječ je o jeziku kojim bismo trebali moći izraziti najširi raspon vlastitih misli, najnježnije nijanse svojih emocija i sl. Materinskim jezikom služimo se najbolje i najpreciznije jer je u nas usađen od naših početaka.

Svjestan njegove važnosti, UNESCO je 1999. godine donio odluku o proglašenju 21. veljače Međunarodnim danom materinskoga jezika, želeći nas podsjetiti na obvezu očuvanja vlastitoga jezika, ali i jezične raznolikosti na sveopćoj razini. Izumiranje koje prijeti brojnim jezicima širom svijeta prijetnja je i svijetu u cjelini, zbog bogatstva koje se tako gubi u nepovrat. Danas na svijetu postoji više od 7000 živućih jezika, a prema istraživanjima UNICEF-a polovici od tih jezika prijeti izumiranje.

Važnost toga Dana potvrđena je 2001. aklamacijom na 31. Glavnoj skupštini UNESCO-a. Tada je usvojena Deklaracija o kulturnoj različitosti, gdje u 5. članku piše: … svakoj se osobi mora omogućiti izražavanje i stvaranje djela na jeziku koji izabere, posebice na materinskom jeziku… Od tada se svake godine slavi u svijetu Međunarodni dan materinskoga jezika kao jedan od zajedničkih simbola ravnopravnosti svih naroda.

Od 2015. godine kampanja kojom se promiče materinski jezik provodi se i na internetu tijekom veljače. Svrha je kampanje uključivanje šire zajednice u promicanje materinskoga jezika i širenje poruke o važnosti očuvanja jezika i kulture svakoga naroda.

Jezik je najveći dar koji čovjek ima, on potvrđuje ljudski identitet, a u njem je sadržana prošlost i budućnost. Koliko god je jezik povezan s ljudskom prošlošću, on je povezan i sa sadašnjošću i budućnošću. Moramo se brinuti o materinskome jeziku i sačuvati ga jer odlaskom posljednjega govornika nekoga jezika nestaje i jezik.

Ići stazama jezične kulture nije teško.
Dovoljno je samo krenuti prema njezinu vrhuncu i svaki dan načiniti bar jedan korak u osvajanju neizmjernih izražajnih mogućnosti hrvatskoga jezika.

(Stjepan Babić)