Retrospektivne hrvatske bibliografije
Hrvatske retrospektivne bibliografije knjiga
VRSTA GRAĐE
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu objavila je u razdoblju 1982-1999. tiskani niz „Građa za hrvatsku retrospektivnu bibliografiju knjiga 1835-1940.“ u 25 svezaka na 8300 stranica. Bibliografija je popis hrvatskih knjiga i drugih publikacija koje su se u tom razdoblju smatrale knjigama. Kriteriji za odabir građe su: hrvatski autor, hrvatski jezik i hrvatski teritorij. U pripremi je digitalizirana inačica iste bibliografije.
BIBLIOGRAFSKI OPIS
Primijenjen je tradicionalni hrvatski bibliografski opis što se strukturom oslanja na tzv. Pruske instrukcije. Odgovarajuća građa u online katalogu NSK opisana je po ISBD standardu u MARC formatu.
PODACI O FONDU
U online katalogu NSK su i Dopune za niz „Građa za hrvatsku retrospektivnu bibliografiju knjiga 1835-1940.“ (kratica: HRB2). Moguće je stoga da u katalogu postoje dva zapisa za jednu knjigu: npr. zapis za latiniste i onaj za HRB2, zapis za tematski broj časopisa prema standardu za opis knjige i onaj za katalog serijskih publikacija prema pravilima tog opisa. Takva se udvajanja nastoje izbjeći.
Zapisi HRB2 za knjige koje ne posjeduje NSK, već neka druga knjižnica sadrže u signaturi oznaku RB: usvojenu oznaku knjižnice (siglu) – signaturu iz matične knjižnice, ako postoji. Slično se postupa i u slučaju da je knjiga preuzeta iz neke druge bibliografije. Popis knjižnica/ustanova i njihovih oznaka.
Objavljeno:
Digitalizirana Građa za hrvatsku retrospektivnu bibliografiju knjiga : 1835. – 1940.
Online Hrvatska retrospektivna bibliografija knjiga 1835.-1990.
Bibliografija hrvatskih latinista
VRSTA GRAĐE
CROATIAE SCRIPTORES LATINI RECENTIORIS AETATIS izrađuje se u Zbirci starih i rijetkih knjiga a obuhvaća oko 6.500 zapisa djela hrvatskih latinista. Nastala je konverzijom zapisa iz tiskane bibliografije koju je sastavio Šime Jurić i objavio pod naslovom Iugoslaviae scriptores Latini recentioris aetatis (1968.-1982.). Uz opise samostalnih djela bibliografijom su obuhvaćeni i svi opsegom manji tekstovi, odnosno dodani radovi uz glavne radove poput posveta, predgovora, pogovora, prigodnica, epistola i dr. Ta su djela odabrana prema trima glavnim kriterijima – jeziku, autoru i razdoblju. Dakle, uvršteni su svi sastavljaču dostupni tekstovi hrvatskih autora objavljeni na latinskom jeziku od 15. st. do 1848. godine. Konvertiranim zapisima iz tiskane publikacije (oko 4.500), pridodano je još oko 2.000 naknadno otkrivenih jedinica.
Zapisi će poslužiti i za tiskanje proširenog ponovljenog izdanja bibliografije.
KATALOŽNI OPIS
Zapisi iz tiskane bibliografije konvertirani su u strojno čitljiv katalog doslovno, tj. slijedeći inačicu pravila Pruskih instrukcija koju je pri izradi zapisa primijenio autor. Za izradu normativnih zapisa primjenjuje se UNIMARC/Authorities Format. Ti su zapisi prepoznatljivi i po tome što je jezik katalogiziranja latinski (npr. napomene, uvodne izreke, oznake u materijalnom opisu itd.). Međutim, konverzija u strojno čitljiv oblik iziskivala je i primjenu nekih suvremenih standarda, pravila i propisa za oblikovanje zapisa, te osobito odrednica i drugih pristupnica.
Stupanj razrađenosti zapisa ovisi o izvoru: opširniji su zapisi nastali de visu, kao i oni preuzeti iz nekog sekundarnog izvora – tiskanih kataloga drugih knjižnica i bibliografija, dok su vrlo skromni oni nastali na temelju podataka pronađenih u nekoj stručnoj literaturi. Bez obzira na opširnost, svakom su zapisu dodani elementi zapisa koji ga obogaćuju i omogućuju višestruk pristup, a u ispisu će poslužiti za izradu različitih kazala.
SADRŽAJNA OBRADA I KLASIFIKACIJA
Zapisi su klasificirani prema specifičnoj shemi razvijenoj za ovu bibliografiju koja će se prevesti u UDK shemu. Zapisi ne sadrže predmetne oznake.
PREPORUKE ZA PRETRAŽIVANJE
Trenutno se građa može pretraživati po sljedećim parametrima: ključne riječi, autor, naslov, riječi iz naslova, NSK-UNIN. Za ograničavanje opsega pretraživanja mogu se koristiti i odgovarajući ponuđeni parametri.
Napomena: U ovoj fazi pod opcijom autor mogu se pretraživati i nakladnici i tiskari.
PODACI O FONDU
Bibliografija je samo jednim dijelom temeljena na fondu NSK. Za te se jedinice uz siglu knjižnice (NSK Zagreb) donosi i signatura djela po kojoj je moguć izravan pristup traženoj jedinici. Kad je to njezinom sastavljaču bilo poznato, donose se i sigle drugih knjižnica koje posjeduju određenu jedinicu te, u većini zapisa, i njezina signatura.Vidjeti Popis knjižnica/ustanova i njihovih sigli.
Napomena: Uz takve višestruke sigle i signature, katkad ćete naići samo na siglu neke druge knjižnice, katkad i na siglu i na signaturu. Međutim, u zapisima koji su preuzeti iz različitih sekundarnih izvora izostat će sigla i signatura. Kratica izvora u kojima se citira ili izvještava o publikaciji koja se opisuje u zapisu navodi se u posebnoj napomeni. Vidjeti Popis izvora.
