Predstavljena knjiga „Povijest prve javne knjižnice na hrvatskome tlu (1463.)“ u NSK
U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu 5. svibnja 2022. godine predstavljena je novoobjavljena knjiga Povijest prve javne knjižnice na hrvatskome tlu (1463.), knjižnica samostana sv. Dominika u Dubrovniku u okviru humanističkih gibanja u XV. i XVI. stoljeću autora povjesničara i dominikanca prof. dr. sc. Stjepana Krasića.
Knjigu su predstavili autor knjige prof. dr. sc. Stjepan Krasić i predstojnica Katedre za knjigu i nakladništvo na Odsjeku za informacijske i komunikacijske djelatnosti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Ivana Hebrang Grgić, dok je program moderirao prvak drame Hrvatskoga narodnog kazališta Dragan Despot.
Okupljene uzvanike prigodnim je riječima pozdravila glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanka Stričević, zahvalivši autoru i svima koji su sudjelovali u ostvarenju vrijednoga novog izdanja Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.
„Iznoseći teze i otkrivajući rezultate svojih istraživanja, profesor Krasić temu je zahvatio u svoj njezinoj širini, navodeći mnoštvo podataka i kurioziteta koji će probuditi zanimanje ne samo nas knjižničara i povjesničara već i svih onih kojima su bliske teme povezane s kulturom. Uvjerena sam kako će knjiga biti često konzultirana literatura među korisnicima hrvatskih knjižnica, pa i Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, kojoj gravitiraju brojni studenti zagrebačkoga sveučilišta, ali i znanstvenici u potrazi za vjerodostojnim referencama“, istaknula je glavna ravnateljica NSK.
Knjigom Povijest prve javne knjižnice na hrvatskome tlu (1463.), knjižnica samostana sv. Dominika u Dubrovniku u okviru humanističkih gibanja u XV. i XVI. stoljeću prof. dr. sc. Stjepan Krasić, kako je i sam rekao na njezinu predstavljanju, iznosi na vidjelo bitnu i dosad potpuno nepoznatu stranicu hrvatske kulturne prošlosti, napisanu na temelju sačuvanih arhivskih i objavljenih podataka, posvećenu prvoj javnoj knjižnici na hrvatskome tlu te trećoj u Europi.
Autora knjige prof. dr. sc. Stjepana Krasića prilikom stvaranja ovoga izdanja nije zanimala samo suha faktografija utemeljivana pojedinih knjižnica, nego i uloga koju je u pojedinome povijesnom razdoblju imala knjiga kao moćni instrument u izobrazbi i preobrazbi – osobito u vrijeme humanizma i renesanse.
„Bilo je to vrijeme – kako netko reče – kada je europski čovjek zahvaljujući knjizi konačno otkrio sebe i svijet oko sebe te jednim okom gledao unazad, na antiku, a drugim okom na budućnost koja je bila pred njim“, rekao je naglasivši bitnu ulogu knjige kao univerzalnoga i nezamjenjivoga prijenosnika znanja.
S drukčijim pristupom hrvatskoj kulturnoj prošlosti, autor naglašava i fenomen „maloga velikog grada“, grada Dubrovnika koji je, istaknuo je prof. dr. sc. Stjepan Krasić, sebi i čovječanstvu davao nerazmjerno mnogo više nego što se to od njegove fizičke veličine moglo očekivati.
„Ova knjiga donosi puno više od onoga što možda od nje na prvi pogled očekujete – ona donosi jedan sustavan pregled razvoja ne samo knjige i knjižnica već i cjelokupna društvenog, kulturnog, političkog i znanstvenoga konteksta toga razvoja do razdoblja novoga vijeka. Autor nam, koristeći nevjerojatnu količinu objavljenih i arhivskih izvora, objašnjava sve povijesne i društvene preduvjete koji su doveli do nastanka knjižnice koja je u središtu njegova zanimanja“, rekla je prof. dr. sc. Ivana Hebrang Grgić, dodajući da je ovom knjigom dan novi pogled na ono što smo smatrali da nam je poznato.
Knjiga Stjepana Krasića izuzetan je doprinos proučavanju ne samo povijesti hrvatskih knjižnica, već cjelokupne hrvatske baštine koja je sačuvana upravo zahvaljujući knjižnicama. Ona može biti korisna lireratura ne samo onima koje zanimaju knjižnice nego i svima koji proučavaju povijest, povijest umjetnosti, povijest znanosti, pa i arhitekturu i druga područja. Stjepan Krasić pravi je „renesansni čovjek“ i jedno je takva osoba mogla napisati ovakvu sveobuhvatnu knjigu, naglasila je prof. dr. sc. Ivana Hebrang Grgić.
Knjigu Povijest prve javne knjižnice na hrvatskome tlu (1463.), knjižnica samostana sv. Dominika u Dubrovniku u okviru humanističkih gibanja u XV. i XVI. stoljeću objavila je Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u nakladi od 200 primjeraka. Urednica je knjige viša stručna savjetnica za odnose s javnošću NSK Nela Marasović.
Knjiga je objavljena uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske i Zaklade Adris.
