Predstavljena knjiga „Ni s kućom ni bez kuće“ u NSK

Objavljeno 27.10.2021.

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu 26. listopada 2021. godine predstavljena je knjiga Ni s kućom ni bez kuće u izdanju Naklade Ljevak koja donosi sustavan prikaz nakladničke djelatnosti Hrvata na Novome Zelandu. Autorice su knjige prof. dr. sc Ana Barbarić i prof. dr. sc. Ivana Hebrang.

Pozdravnu je riječ na predstavljanju knjige uputila glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanka Stričević. O knjizi su govorile njezina recenzentica dr. sc. Rebeka Mesarić Žabčić, urednica knjige prof. dr. sc. Nives Tomašević kao i autorice knjige.

Uvijek je zadovoljstvo ugostiti u našem prostoru sve oblike predstavljanja djelovanja Hrvata izvan Hrvatske. Često ne znamo kako oni tamo žive i na koji su način povezani sa svojom domovinom, a trud i rad koji ulažu kako s njom ne bi izgubili vezu te kako bi svijetu pokazali njezino golemo kulturno i prirodno bogatstvo, neizmjeran je. Upravo to najbolje dokazuje pisana riječ iznesena kroz njihovu bogatu nakladničku djelatnost. Ona je najvjerodostojniji svjedok vremena i zato ova knjiga ima posebnu vrijednost jer će nam pokazati nešto što se usmenom predajom teško može prenijetii“, istaknula je na predstavljanju knjige glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Knjiga Ni s kućom ni bez kuće donosi sustavan prikaz nakladničke djelatnosti Hrvata u Novome Zelandu koji se temelji na pomnim istraživanjima i na temelju kojega se rekonstruira niz društvenih aktivnosti novozelandskih Hrvata. Autorice su se uputile u daleku zemlju kako bi pronašle zaboravljene primjerke hrvatskih novina koje tamo izlaze od kraja 19. stoljeća. Na temelju tih publikacija, kao i na temelju brojnih drugih povijesnih izvora i neformalnih kontakata, u knjizi donose nove spoznaje o komunikacijskim modelima Hrvata u Novome Zelandu tijekom povijesti. Sve je to potkrijepljeno odabranim navodima iz brojnih izvora koji svjedoče o kulturnome i društvenome djelovanju Hrvata u Novome Zelandu, ali i o sudbinama pojedinaca koji su gradili novozelandsko društvo, čuvajući pritom hrvatsku baštinu i tradiciju. Prikazana je opsežna kronološka analiza formalne i neformalne komunikacije – od usmene predaje, preko prvih novina i knjiga pa sve do društvenih mreža.

Vrijedan su dodatak knjizi mrežne pretražive bibliografije serijskih publikacija i knjiga koje su dostupne na mrežoj stranici projekta Hrvatski iseljenički tisak u sklopu kojega je nastala knjiga kao i na portalu Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu te preko kodova za brzi pristup.