Predstavljena knjiga „Narodne knjižnice u tranziciji – sociološki aspekti“ u NSK
U predvorju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu 4. rujna 2020. godine održano je predstavljanje knjige Narodne knjižnice u tranziciji – sociološki aspekti autorice dr. sc. Dijane Sabolović-Krajina u organizaciji Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i Izdavačke kuće Meridijani.
Okupljene uzvanike prigodnim obraćenjem pozdravila je glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanka Stričević, a knjigu su predstavili recenzentica prof. dr. sc. Aleksandra Horvat, urednik izdanja akademik Dragutin Feletar i autorica dr. sc. Dijana Sabolović-Krajina.
Knjiga Narodne knjižnice u tranziciji – sociološki aspekti donosi analizu narodnih knjižnica u kontekstu tranzicijskih procesa u hrvatskome društvu i pregled današnjega stanja knjižnica, njihove uloge u lokalnoj zajednici, promjenama koje su ih zadesile te daje bitne smjernice njihova budućeg djelovanja. Kako bi bile učinkovit čimbenik u razvoju društva, knjižnice prema tim smjernicama trebaju imati pozitivnu ulogu u društvenim promjenama, na novi način pristupati knjižničnim korisnicima, bolje razumjeti društveno okruženje u sklopu kojega djeluju te biti bolje prisutne u javnim politikama i razvoju društva na svim razinama političkoga donošenja odluka – lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj.
Autorica knjige dr. sc. Dijana Sabolović-Krajina djeluje u hrvatskome knjižničarstvu već 35 godina, a radi u Knjižnici i čitaonici „Fran Galović“ u Koprivnici, gdje je 24 godine, do 2019. godine, bila ravnateljica. Upravo je ta knjižnica u knjizi poslužila za empirijsko istraživanje modela hrvatskih narodnih knjižnica koje su se uspješno prilagodile promjenama u društvu i kretanjima u međunarodnome knjižničarstvu u zadnja četiri desetljeća. Studijske boravke, čijim se rezultatima obilno služila u knjizi, imala je u knjižnicama u Danskoj, Velikoj Britaniji, Finskoj i Njemačkoj, a naknadno i na Islandu. Dobitnica je nekoliko nacionalnih nagrada i priznanja za doprinos knjižničarskoj struci i hrvatskoj kulturi, a među njima i Nagrade Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za naročit doprinos radu i razvoju hrvatskoga knjižničarstva za 2017. godinu.
Uz teorijski dio koji se temelji na analizi relevantne literature iz knjižničarstva i sociologije, knjiga sadrži i sociološko istraživanje kao model za slična istraživanja. Znanstveni doprinos djela očituje se u činjenici da su u njemu prikupljena nova saznanja, podaci i testirane hipoteze, čime su obogaćena relativno rijetka sociološka istraživanja suvremenih knjižničarskih tema, naročito u hrvatskim razmjerima. Doprinos je i u tome što djelo dovodi do novih spoznaja i pomaka u metodološkim i tematskim nalazima do kojih se došlo primjenom različitih istraživačkih metoda za proučavanje narodnih knjižnica kao važnih čimbenika u suvremenom društvu.
(prof. dr. sc. Ognjen Čaldarović)
Radi se o prikazu suvremenih knjižnica o kojima ne postoji mnogo literature objavljene na hrvatskom jeziku. Za knjižničare djelo može biti poticajno, jer ukazuje na različita mišljenja o zadaćama knjižnica u suvremenom društvu i omogućuje usporedbu s načelima iznesenim u suvremenim dokumentima o knjižnicama. Zatim ono može pomoći donositeljima odluka na lokalnoj i državnoj razini u procjeni današnje važnosti knjižnica i njihovih zadaća u društvu. Konačno, djelo može biti zanimljivo svakome koga zanima djelovanje javnih ustanova u današnjem društvu.
(prof. dr. sc. Aleksandra Horvat)
