Predstavljen „Leksikon hrvatskoga iseljeništva i manjina“ u Hrvatskoj matici iseljenika

Objavljeno 22.10.2020.

U multimedijalnoj dvorani Kluba Matis u Hrvatskoj matici iseljenika 21. listopada 2020. godine svečano je predstavljen Leksikon hrvatskoga iseljeništva i manjina, projekt koji su zajednički ostvarili Institut društvenih znanosti Ivo Pilar i Hrvatska matica iseljenika. U rad na projektu bili su uključeni brojni stručni suradnici, među kojima i dr. sc. Željka Lovrenčić, voditeljica Zbirke inozemne Croatice Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. U ime Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu predstavljanju je nazočila dr. sc. Vesna Golubović, voditeljica Odjela Nabava i izgradnja zbirki Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Uvodne su riječi na svečanome predstavljanju uputili ravnatelj Hrvatske matice iseljenika Mijo Marić i ravnatelj Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar prof. dr. sc. Željko Holjevac. O Leksikonu su govorili prof. dr. sc. Vladimir P. Goss, prof. dr. sc. Dinko Šokčević, ravnatelj Dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu dr. sc. Tomislav Markić te urednici prof. dr. sc. Vlado Šakić i dr. sc. Ljiljana Dobrovšak. U glazbenome je dijelu programa nastupila kantautorica Elis Lovrić.

Leksikon hrvatskoga iseljeništva i manjina sveobuhvatno je leksikografsko djelo koje sadrži 1096 stranica i 3464 natuknice te donosi jedinstven opis fenomena hrvatskih migracija u razdoblju od novoga vijeka sve do suvremene mobilnosti, s posebnim naglaskom na migracije u 19. i 20. stoljeću. Riječ je o referentnome djelu koje sadrži leksikografsko blago sažeto iz građe relevantne za hrvatski nacionalni korpus i kulturu izvan domovine, obuhvaćajući pokrete, organizacije, događanja i ljude iz 45 zemalja svijeta.

U abecedariju znamenitih iseljenika u Leksikonu čitatelji će susresti istaknute poznate osobe iz razdoblja Nikole Tesle do najcitiranijega znanstvenika današnjice Paška Rakića, fizičare poput Danijela Denegrija, Davora Pavune ili mladoga izumitelja Marina Soljačića, nobelovaca Vladimira Preloga i Lavoslava Ružičke, otkrivača daktiloskopije Ivana Vučetića, znanstvenika Dubravka Justića, Igora Mezića, Branka Ruščića i Eugena Korena te astrofizičara Dragutina Karla Rakoša, pravnici Mirjan Damaška i Eduard R. Antonich, molekularni biolog Miroslav Radman te slavni Ivan Đikić, astronom Željko Ivezić, onkolog Luka Milas, slavna balerina Mie Čorak Slavenska, glasoviti vinar Miljenko Grgich, gospodarstvenici Paško Baburica i Andrónico Abaroa Luksic, utemeljitelj arhivistike u zemljama Južne Amerike Zlatko Aurelije Tanodi, otac naše digitalne ere Branko Souček i dr. Među umjetnicima ističu se sopranistica Zinka Kunc, kipari Ivan Meštrović, Josip Turkalj, Seka Severin Tudja, Lily Garafulic i Ante Dabro te slikari Anton Cetin, Charles Bilich i Leo Junek.

Bitno je spomenuti i pisce i urednike iz iseljeničkih časopisa poput Vinka Nikolića, Borisa Marune, Vinka Grubišića, Karla Mirtha, Jere Jareba, Luke Brajnovića, Ante Cilige, Radovana i Božidara Latkovića, Jure Bogdana, Bogdana Radice, Ivone Dončević, Stjepana Šuleka, Jakše Kušana, Branka Salaja, Bože i Malkice Dugeč, Lovre Bogovića, Mate Meršića, Živka Mandića i dr. Obrađeni su veliki književnici kao što su Anthony Mlikotin, Melissa Milich, Vladimir P. Goss, Josip Novakovich, Janko Deur i Marica Bodrožić, uz naše pisce hispanističkoga svijeta poput Juana H. Mihovilovicha, Nicolása Mihovilovića Rajčevića, Eugenija Mimice Barassija, Ramona Dijaza Eterovicha, Andrésa Moralesa Milohnića i autora niza svjetskih književnih uspješnica Antonija Skármete iz Čilea i dr.