Održana deseta iz ciklusa tribina Zbirke inozemne Croatice s gošćom Tugom Tarle

Objavljeno 12.6.2015.

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, u četvrtak, 11. lipnja 2015.,  održana je deseta iz ciklusa tribina vezanih uz hrvatske iseljenike.

Tribinu je vodila Željka Lovrenčić, koja je ujedno i voditeljica Zbirke inozemne Croatice.

Gošća tribine, profesorica filozofije i komparativne književnosti i profesionalna diplomatkinja, Tuga Tarle govorila je o svojem boravku u Australiji, gdje je boravila prvo kao iseljenica, a poslije kao diplomatkinja, te o iskustvima s hrvatskim iseljenicima u toj dalekoj zemlji. Osvrnula se i na svoj boravak u diplomatskoj misiji u Čileu, gdje su Hrvati, za razliku od iseljenika Australije, uronjeni u živo tkivo društva u ulozi pisaca, profesora, liječnika, gospodarstvenika i političara. Osvrnula se i na svoj boravak u Španjolskoj i  rad u Slovačkoj, gdje je Hrvatska zajednica zbog sličnosti jezika, ali i vremena u kojem je doseljena tijekom turskih osvajanja, velikim dijelom izgubila identitet i postala dio slovačkoga naroda.

Gošća je nazočnima ispričala kako je pokrenula i uspješno godinama vodila zakladu Dora, a osvrnula se i na političku tribinu Kamo ideš, Hrvatska?, koju je vodila u KIC-u, te je govorila o udruzi OS koja promiče hrvatski kulturni identitet te o knjigama koje je napisala.

Tuga Tarle profesorica je filozofije i komparativne književnosti, profesionalna diplomatkinja u mirovini te promicateljica hrvatske kulture na trima kontinentima – Čileu, Španjolskoj, Australiji i Slovačkoj. Društveno je angažirana publicistkinja i književnica. Kratko vrijeme bila je iseljenica u Australiji. Po povratku u Hrvatsku, zaposlila se u Hrvatskoj matici iseljenika, gdje je pokrenula i vodila zakladu za skrb o djeci žrtvama rata – Dora (1991. – 1996.). Začetnica je i prva predsjednica Hrvatske humanitarne mreže, a u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova bila je povjerenica podružnice Sindikata državnih službenika. Sredinom 90-ih vodila je tada jedinu političku tribinu poznatu pod nazivom Kamo ideš, Hrvatska?.

Sredinom 90-ih bila je članica saborskoga Pododbora za hrvatske manjine u susjednim zemljama te nezavisna kandidatkinja na izborima za Hrvatski sabor 1995. godine. Utemeljila je Hrvatsko-španjolsko društvo prijateljstva u Madridu 2000., Diplomatski klub zamjenika veleposlanika u Bratislavi 2011. te udrugu OS – društvo za promidžbu hrvatskoga kulturnog identiteta 2013. godine. Do danas nikad nije bila članica nijedne stranke.

Surađivala je u brojnim tiskanim i elektroničkim medijima s više od 500 objavljenih priloga (Prolog, Oko, Književna republika, Treći program radija, Most, Marulić, Matica, Sušačka revija i dr.) te u zbornicima Matice hrvatske, Hrvatske matice iseljenika i Žrtvoslovnoga društva. Autorica je Reviste Croacia, objavljene u Santiagu de Chile 2005. godine.

Objavila je nekoliko knjiga iz područja književnosti, plesne umjetnosti, pitanja identiteta i iseljeničke problematike, i to zbirku kratkih pripovijedaka Ariadnina nit i Plesne kritike, te knjigu eseja Hrvatska – Australija/Novi Zeland, povijesne i kulturne veze. Zadnje u nizu njezinih djela su knjiga eseja, kritika, pisama i prijedloga – Hrvatski iseljenički duhopis (2013.) i stručni rad Identitet i maska u izdanju Matice hrvatske i Udruge hrvatskih diplomata (2014.). U pripremi je za tisak i njezin roman za mlade Moja australska priča.

Sudjelovala je referatima na međunarodnim konferencijama o kulturnome identitetu i jeziku, humanitarnim, žrtvoslovnim i ženskim pitanjima u Sydneyu, Santa Cruzu, Zagrebu, Pamploni, Murciji, Santiagu, Bolzanu, Valparaísu i dr. Bila je članicom Organizatorskoga odbora Hrvatskoga iseljeničkog kongresa 2014.

Članica je Hrvatskoga diplomatskog kluba i Udruge hrvatskih diplomata te članica predsjedništva Hrvatskoga žrtvoslovnog društva.