Održana 45. Skupština Hrvatskog knjižničarskog društva

Objavljeno 12.10.2020.

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu od 7. do 10. listopada 2020. godine pod nazivom Knjižnice u doba krize održana je 45. Skupština Hrvatskog knjižničarskog društva i istoimena virtualna konferencija. Uz Hrvatsko knjižničarsko društvo (HKD), koje je održanim programima ujedno obilježilo 80. obljetnicu svojeg osnutka, u organizaciji Skupštine i konferencije sudjelovali su Zagrebačko knjižničarsko društvo i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu. Oba programa uslijed okolnosti vezanih uz epidemiju bolesti COVID-19 održala su se u hibridnom izdanju, uz prijenos programa preko mrežne aplikacije. Tematski i radni dio Skupštine održani su u virtualnom obliku te elektroničkim glasanjem.

Na otvorenju Skupštine pozdravne govore održali su predsjednica Hrvatskog knjižničarskog društva dr. sc. Dijana Machala, predsjednica Zagrebačkog knjižničarskog društva mr. sc. Alka Stropnik, voditeljica Gradske knjižnice Zagreb Ismena Meić, glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanka Stričević te državni tajnik pri Ministarstvu kulture i medija i izaslanik ministrice kulture i medija Republike Hrvatske dr. sc. Ivica Poljičak, koji je nakon toga održao i pozvano izlaganje o aktivnostima Ministarstva vezanim uz izgradnju zakonodavnog okvira knjižnične djelatnosti. Pozvano je izlaganje na temu digitalne demokracije održala prof. dr. sc. Marija Selak Raspudić s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Plenarna izlaganja u povodu 80. obljetnice HKD-a održali su dr. sc. Dijana Machala (Krize ili prilike: prigodom 80. obljetnice Hrvatskoga knjižničarskog društva), Kornelija Petr Balog ((„Vjesnik bibliotekara Hrvatske“ – prvih 70 godina djelovanja časopisa) i Dunja Marija Gabriel (70. obljetnica rada Sekcije za narodne knjižnice Hrvatskoga knjižničarskog društva).

U sklopu dva tematska bloka posvećena međunarodnoj knjižničnoj suradnji održano je šest izlaganja istaknutih svjetskih stručnjaka u području informacijsko-komunikacijskih znanosti znanosti, a 36 prijavljenih izlaganja održano je u sklopu sjedećih tematskih cjelina: E-posteri, Upravljanje knjižnicama u kriznim situacijama, Odgovor knjižnica i knjižničarske zajednice na krizu COVID-19, Knjižnice i digitalizacija – razvoj analognih i digitalnih zbirki, Knjižnične usluge na daljinu (virtualne, hibridne, digitalne), Razvoj i perspektive djelovanja knjižničarskih društava na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini, Društveni utjecaj knjižnica i krizno komuniciranje s javnošću, Knjižnične usluge i programi u kontekstu upravljanja kriznim situacijama, Virtualni programi knjižnica u doba pandemije COVID-19, Knjižnične zgrade i prostori pod utjecajem elementarnih nepogoda i Informacijska pismenost u kontekstu pandemije COVID-19.

Kao predstavnice Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu izlaganja su održale Renata Petrušić (Prijedlog Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima iz perspektive digitalnih knjižnica), Karolina Holub, Ingeborg Rudomino i Marta Matijević (Putovanje kroz vrijeme: od prihvata do vizualizacije online publikacija), Dobrila Zvonarek, u suradnji s Vanjom Štalec Obradović i Ivanom Radenović iz Knjižnica grada Zagreba („Noć knjige“ online – moguće je!), Ivona Milovanović, u suradnji s prof. dr. sc. Radovanom Vranom s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Željkom Salopek iz Knjižnice Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (Aktivnosti popularizacije znanosti u narodnim knjižnicama u RH), Ivana Kežić Pucketić, Ivona Milovanović i Dolores Mumelaš (Kako do informacija dok traje izolacija? Pitajte knjižničara!) te Frida Bišćan, Dunja Marija Gabriel, dr. sc. Aleksandra Pikić i dr. sc. Breza Šalamon-Cindori (Posljedice potresa i oborinskih voda u knjižnicama u Zagrebu i okolici). U sesiji E-posteri kao predstavnice NSK sudjelovale su Antonija Filipeti (Centar za stalno stručno usavršavanje knjižničara u RH: perspektive poslovanja u doba pandemije) te dr. sc. Dragica Krstić i Gabriela Aleksić (Važnost sveobuhvatnog upravljanja rizicima od katastrofa za zaštitu knjižnične građe).

Matilda Justinić iz Centra za razvoj Hrvatske digitalne knjižnice NSK sudjelovala je u pripremi Skupštine kao članica Programskog odbora, a Monika Batur iz Odjela NSK Obrada i dr. sc. Dijana Machala kao članice Organizacijskog odbora. Voditeljica Odjela NSK Korisničke službe Blaženka Peradenić-Kotur predsjedala je Ocjenjivačkim odborom za dodjelu Kukuljevićeve povelje, u kojem je kao članica sudjelovala i koordinatorica Informacijskog centra NSK Irena Pilaš.

Na radnom dijelu Skupštine za predsjednicu Hrvatskog knjižničarskog društva ponovo je izabrana dosadašnja predsjednica dr. sc. Dijana Machala, a u sklopu programa dodijeljene su i stručne nagrade Kukuljevićeva povelja i nagrada „Eva Verona“. Kukuljevićevom poveljom nagrađene su savjetnica za školske knjižnice u Zavodu za knjižničarstvo Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu Frida Bišćan, knjižničarska savjetnica i koordinatorica Odsjeka za obradu omeđene građe Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu Vesna Hodak, voditeljica Knjižnice Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Vedrana Juričić, ravnateljica Gradske knjižnice Velika Gorica Katica Matković Mikulčić i knjižničarska savjetnica i koordinatorica Glazbenog odjela Gradske knjižnice Zagreb Sanja Vukasović-Rogač.

Ovogodišnjim dobitnicama nagrade „Eva Verona“ proglašene su urednica portala i društvenih mreža Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu Dragana Koljenik, viša knjižničarka u Informacijskom centru Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu Ivana Matijević, diplomirana knjižničarka u Zbirci za etnologiju i kulturnu antropologiju te Zbirci za povijest umjetnosti Knjižnice Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Lorena Martinić i viša knjižničarka u Odjelu rada s korisnicima Sveučilišne knjižnice u Rijeci Dora Rubinić.