Neprocjenjivi srednjovjekovni tekstovi knjižnica Sveučilišta u Oxfordu i Vatikanske knjižnice dostupni javnosti
U sklopu Digitalizacijskoga projekta Zaklade Polonsky javnosti će do kraja 2017. godine postati dostupno milijun i pol do dva milijuna stranica neprocjenjivo vrijedne rukopisne i stare knjižne građe knjižnica Sveučilišta u Oxfordu (Bodleian Libraries) i Vatikanske knjižnice (Biblioteca Apostolica Vaticana, BAV). Tijekom ovoga četverogodišnjeg projekta digitalizirani su biblijski rukopisi na hebrejskome i grčkome te prvotisci poput Gutenbergove Biblije, a među dosad obrađenom građom nalazi se i necjelovit tekst jednoga od najvrjednijih hrvatskih prvotisaka na glagoljici, Brevijara po zakonu rimskoga dvora, čije se izdanje iz 1493. godine čuva u Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.
Od svjetovnih pak tekstova ova digitalna zbirka uključuje različita izdanja kapitalnoga djela svjetske književnosti, Božanstvene komedije Dantea Alighierija, čije je izdanje iz 1481. godine koje sadrži komentar istaknutoga firentinskog humanista Kristofora Landinija nedavno dodano zbirci. Podugačak Landinijev uvodni tekst čini ovo izdanje uistinu osobitim, s obzirom na to da su takvi komentari u to vrijeme bili uobičajeni samo za sakralne tekstove i velika djela klasične antike.
Omogućivanje širokoga pristupa ovakvoj vrsti građe, koja je zbog svoje starosti i materijalnoga stanja fizički dostupna tek malomu broju ponajprije konzervacijskih stručnjaka, sigurno će unaprijediti istraživanja i poboljšati uvide izučavatelja u ovome području. S tom svrhom tijekom 2016. godine digitalizirani sadržaji na ovome portalu dodatno su prilagođeni međunarodnim načelima i normama za interoperabilnost slika objavljenih na internetu (International Image Interoperability Framework, IIIF) primjenom kojih je omogućeno usporedno pregledavanje i podrobna analiza više djela odjednom.
Ovakvi poticaji istodobno predstavljaju velik korak naprijed prema istinskoj demokratizaciji znanja, pružajući mogućnost neposrednoga doživljaja najvrjednijih blaga kulturne baštine cjelokupnoga čovječanstva najširemu krugu javnosti. Također, ovaj i slični dojmljivi projekti podsjećaju nas na neprijepornu važnost digitalizacije u trajnome očuvanju kulturne baštine, čiji se neprekidan proces prirodnoga starenja i propadanja može znatno usporiti, ali ne i zaustaviti u potpunosti.
