Grafička mapa „Mavena“ autora Radovana Ivšića i Joana Miróa izložena u Grafičkoj zbirci NSK

Objavljeno 27.9.2014.

Ususret izložbi Joan Miró: remek-djela iz Fundacije Maeght, koja će se održati u Umjetničkome paviljonu u Zagrebu od 2. listopada 2014. do 8. veljače 2015., Grafička zbirka Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu želi predstaviti iznimno zanimljivu i umjetnički vrijednu grafičku mapu Mavena autora Radovana Ivšića i Joana Miróa, nastalu u vrijeme druženja dvojice umjetnika u Parizu. Godine 1960. u Éditions Surréalistes objavljena je grafička mapa, koja uz stihove Radovana Ivšića, sadrži i litografiju Joana Miróa, a posvećena je francuskomu pjesniku i nadrealistu Benjaminu Péretu, koji je, uz Andréa Bretona, jedan od utemeljitelja nadrealizma u Francuskoj.

Grafička mapa Mavena autora Radovana Ivšića i Joana Miróa bit će izložena u Grafičkoj zbirci Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu od 23. rujna do 24. listopada 2014., od 10 do 16 sati.

Mapa sadrži 14 stranica s tekstom otisnutim na ručno rađenome papiru u kojem su latice i listići različitoga cvijeća te jedan grafički list u tehnici litografije. Mapa je veličine 36 cm i uložena je u zaštitnu kutiju. Riječ je o bibliofilskome izdanju u kojem se dva umjetnika druže stvarajući interakciju dvaju svjetova, i književnoga i likovnoga.

Pedesete godine prošloga stoljeća bile su iznimno teške za umjetnika kakav je bio Radovan Ivšić te je u znak protesta zbog tadašnjega političkog okruženja, nesklona nesputanoj umjetnosti, napustivši svoj zagrebački stan, nekoliko mjeseci osamljen boravio u lugarnici na Sljemenu, nalazeći duševni mir u prevođenju Prousta. Prešućivan i zabranjivan u to vrijeme, Ivšić je svoju slobodu našao u Parizu u koji je stigao 1954. na poziv Benjamina Peréta. U tome gradu, metropoli umjetnosti, on je konačno mogao ostvariti svoja umjetnička nadahnuća te napisati poetske i dramske tekstove koje je nosio u sebi. U Parizu se Radovan Ivšić okružio umjetnicima sličnih nadahnuća, većinom nadrealistima, među kojima su se, uz Benjamina Peréta, Andréa Bretona, Jeana Benoîta, našli i slikar Joan Miró, češko-francuska slikarica Toyen te književnica Annie le Brun s kojom će provesti ostatak života. Uz vjernost nadrealizmu, prijateljstvo i intenzivna druženja preko umjetnosti bila su jedna od odlika načina života tih umjetnika tijekom šezdesetih godina.

U tome ozračju umjetnika oduševljenih nadrealističkom poetikom nastala je grafička mapa Mavena Joana Miróa i Radovana Ivšića. Akademik Tonko Maroević u svojem tekstu o grafičkim mapama u fondu Grafičke zbirke NSK, pokušavajući odrediti što su zapravo grafičke mape, parafrazirajući Tina Ujevića, napisao je: Grafičke mape su „pobratimstvo likova i slova“.

Mapa Mavena u Grafičku zbirku Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu došla je 1968. godine, iste godine kada je Radovan Ivšić prvi put nakon napuštanja domovine došao i sa sobom donio Mavenu, iznimno vrijednu umjetninu zbog visoke umjetničke razine Miróove litografije i zbog stihova Radovana Ivšića. Ujedno, ona svjedoči kako je ugledni hrvatski književnik pripadao krugu najistaknutijih europskih umjetnika, što je bitan doprinos umjetnosti zapadnoeuropskoga kulturnog kruga.