|
Novi broj Glasa
NSK pred nama je u
trenutku vrlo bitnom
za budućnost knjige
i knjižničarstva, u
kojem sa zanimanjem
iščekujemo rasplet
složenog pitanja
tumačenja zakonskih
okvira autorskih prava.
Temeljna zadaća knjižničarske
struke očituje
se u nastojanju da se
korisnicima pruži slobodan pristup informacijama, u
kojem se god obliku one pojavljivale. Moderno doba svojim
se prirodnim razvojem sve više okreće digitalizaciji i
novim medijima, a taj prijelaz mora pratiti i odgovarajući
zakonski okvir, kako bi se izbjegla moguća ograničenja i
tumačenja koja bi korisnika spriječila u namjeri da dobije
potrebne informacije. Postojeća neriješena pitanja oko
autorskih prava usporavaju i ograničavaju digitalizaciju
djela pohranjenih u knjižnicama pa je pitanje autorskih
prava potrebno riješiti na način koji će odgovarati svim
zainteresiranim skupinama, knjižnicama i njihovim korisnicima,
kao i autorima i nakladnicima.
Dr. sc. Aleksandra Horvat, redovita profesorica na Odsjeku
za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog
fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, u članku Autorska
prava i knjižnice progovara o ovom problemu, upozoravajući
na nesiguran pravni položaj knjige u digitalnoj
sredini. Objašnjavajući iscrpno prepreke s kojima se
knjižničarstvo susreće u 21. stoljeću, progovara o nastojanjima
koja bi struka trebala uložiti u osiguranje položaja
koji knjiga i knjižnice zaslužuju danas i u vremenu koje
dolazi.
Posebno pitanje koje se odnosi na djela zaštićena autorskim
pravima, a za koja se ne može utvrditi ili pronaći
autor, odnosno nositelj autorskih prava, obradile su Breza
Šalamon-Cindori i Renata Petrušić iz Nacionalne i sveučilišne
knjižnice u Zagrebu. Djela siročad, kako se naziva
ova povelika skupina djela pohranjenih u knjižnicama i
drugim ustanovama, danas su jedna od najvećih prepreka
sveobuhvatnom pristupu kulturi, umjetnosti i znanju jer
se zbog moguće povrede autorskih prava ona zaobilaze u
projektima digitalizacije.
U ozračju zabrinutosti za budućnost knjige i knjižnica,
u prostoru Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu
organizirali smo Drugi festival hrvatskih digitalizacijskih
projekata te kao suorganizator dali svoj doprinos ostvarenju
manifestacije Noć knjige, koja se u Hrvatskoj održala
prvi put, i to 23. travnja, na Međunarodni dan knjige
i autorskih prava. Snažan odaziv knjižnica, koje su se
uključile u manifestaciju, osobito otočkih, kao i onih u
manjih sredinama, još jednom potvrđuje njihovu ulogu
žarišta kulture i informacija u zajednici. Zadaća je svih
mjerodavnih osigurati im sigurnu i plodnu budućnost. O
Noći knjige 2012., Drugom festivalu hrvatskih digitalizacijskih
projekata, kao i o drugim događanjima u Nacionalnoj
i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, čitajte u rubrici
Događanja koja su ostavila trag.
Osim što je aktivno uključena u afirmaciju i promidžbu
knjige, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu o
knjigama se i ustrajno brine, posvećujući osobitu pozornost
vrijednostima koje čuvaju zbirke građe posebne
vrste. U rubrici Biseri riznice donosimo članak Tanje
Mihalić, voditeljice Zbirke muzikalija i audiomaterijala,
u kojemu nas upoznaje s jednim od bisera iz fonda ove
Zbirke: tiskanim zbornikom crkvenih pjesama Cithara
octochorda, spomenikom bogatoga liturgijsko-glazbenog
života Zagrebačke crkve u prošlim stoljećima.
Briga za knjigu podrazumijeva ponajprije zaštitu vrijedne
građe, čija je kulturna i nacionalna vrijednost uglavnom
neprocjenjiva. O njoj se brinu djelatnici Odjela za zaštitu
i pohranu, koji ove godine obilježava svoju pedesetu
obljetnicu. O njegovoj povijesti i bitnoj ulozi za Knjižnicu,
ali i hrvatsku kulturnu baštinu općenito, piše mr. sc.
Dragica Krstić, voditeljica Odjela, u rubrici Obljetnice.
U želji da građu promoviramo i predstavimo javnosti,
svjesni činjenice da skrivena od pogleda ne može ispunjavati
ulogu koja joj je namijenjena, svojim smo korisnicima
priredili lijepu prigodnu čestitku: uz najveći kršćanski
blagdan organizirali smo izložbu Uskrsnih čestitki iz
fonda Grafičke zbirke. O ovoj vrijednoj i zanimljivoj
izložbi, koja je trajala od 10. do 20. travnja, piše Tamara
Ilić-Olujić.
Iako zabrinuti za budućnost knjige, ali i njezin položaj u
suvremenom društvu, ustrajno se brinemo o nacionalnoj
kulturnoj baštini i potrebama svojih korisnika te u mnoštvu
raznolikih aktivnosti i događanja koje organiziramo
u Knjižnici i izvan nje pronalazimo nadu i vjeru u bolje
sutra. S veseljem Vam o svim tim nastojanjima pišemo na
stranicama Glasa NSK, nastojeći i ovim putem ispuniti
svoju ulogu središnjega informacijskog centra u Hrvatskoj.
|
