Četvrt stoljeća „staklene kocke“
Prije 25 godina, 28. svibnja 1995., Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu preselila se u novu zgradu, „staklenu kocku“ na zagrebačkom Trnju. Projektirali su je hrvatski arhitekti Velimir Neidhardt, Davor Mance, Zvonimir Krznarić i Marijan Hržić, nošeni vizijom knjižnice za 21. stoljeće.
Doista, odlazak sa stare adrese, iz secesijske zgrade na Marulićevu trgu, označavao je otvaranje Knjižnice korisnicima: otvoren pristup zbirkama, 1100 mjesta za rad, 64 mjesta u čitaonicama Zbirki građe posebne vrste, 8 mjesta za slušanje, 7 pojedinačnih soba za studijski rad, 2 sobe za skupni rad, 10 odjeljaka za studijski rad, kao i 150 mjesta u čitaonici za noćni rad. „Nova“ Knjižnica danas udomljuje više od 3,5 milijuna svezaka, raspoređenih na 13 000 metara polica u čitaonicama sa slobodnim pristupom i 110 000 metara pokretnih regala u zatvorenom spremištu. Povećanjem kapaciteta, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu nije samo opravdala svoju ulogu nacionalne knjižnice i središnje knjižnice Sveučilišta u Zagrebu već je i otvorila mogućnost razvoja hrvatskog knjižničarstva u nekim novim smjerovima – poput poticanja kulture inovacija i kreativnog korištenja digitalnih tehnologija, utjelovljenih u Digitalnom laboratoriju NSK.
Od prve inicijative za izgradnju nove zgrade Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu do njezina otvorenja 1995. proteklo je gotovo 50 godina, dok je sama izgradnja trajala 7 godina (kamen temeljac položen je 5. svibnja 1988.)
Svoju 25. obljetnicu useljenja u novu zgradu Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu dočekala je konačno dovršena. Dovršetak „staklene kocke“ bio je potaknut odlukom da se u njezinim prostorima održava dio aktivnosti vezanih uz predsjedanje Hrvatske Vijećem Europske unije. Novouređeni prostori svečano su predstavljeni 20. prosinca 2019. godine.
