50 godina od osnivanja Srca

Objavljeno 1.4.2021.

Prije 50 godina, dana 29. travnja 1971., odlukom Savjeta Sveučilišta u Zagrebu osnovan je Sveučilišni računski centar, danas znan kao Srce. Odluku su potpisali Milivoj Rukavina, tadašnji predsjednik Sveučilišnog savjeta, i akademik Ivan Supek, rektor Sveučilišta u Zagrebu.

Ubrzo nakon osnivanja Centra započeli su kolegiji i tečajevi na kojima su se učili prvi programski jezici koji su se uz pomoć bušenih kartica ubacivali u onovremena računala, toliko glomazna da su zauzimala cijele prostorije.

Kako je vrijeme odmicalo, a tehnologija postajala sve naprednija, pojavila su se prva osobna računala. Uskoro je bilo potrebno obučiti studente za rad na njima pa je 1988. godine održan prvi tečaj za rad na osobnim računalima pod nazivom „Uvod u PC DOS – operacioni sistem za IBM PC/XT/AT računala“.

Rastom uporabe osobnih računala Srce se više orijentiralo na edukacije vezane uz rad na osobnim računalima, a 2010. godine edukacije su otvorene i za polaznike izvan akademske zajednice odnosno za cjelokupnu zainteresiranu javnost.

Internet u Hrvatskoj

Brzi razvoj osobnih računala slijedio je razvoj danas neizbježnog interneta, koji je ranih devedesetih bio tek u povojima. Tako je uz pomoć stručnjaka iz Srca 17. studenog 1992. godine puštena u rad hrvatska akademska i istraživačka računalno-komunikacijska mreža koja je bila povezana na globalnu internetsku mrežu. Taj se dan i danas bilježi kao onaj kad je internet zaživio u Hrvatskoj.

Hrvatska je tako 1993. godine dobila vršnu domenu .hr s prvom internetskom domenom srce.hr, a nakon tog je nastavljen brzi rast internetskih domena u Hrvatskoj.

 Suradnja s NSK

Hrvatska internetska domena je s godinama imala sve više sadržaja. Svakodnevno su nicale nove internetske stranice, pojavili su se forumi i novinski portali. Kako bi se izmjerio taj hrvatski prostor na internetu, godine 2002. udružili su se Srce i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Isti su partneri 2004. godine pokrenuli program nazvan Hrvatski arhiv weba (HAW) koji traje do danas, a njegova je svrha preuzimanje i trajno čuvanje publikacija s interneta kao dijela hrvatske kulturne baštine.

Osim Hrvatskog arhiva weba, Srce i NSK ostvarili su suradnju na Digitalnim i akademskim arhivima i repozitorijima (Dabar), nacionalnoj infrastrukturi koju gradi i održava Srce, a koja je temelj za sustavnu brigu o digitalnoj imovini u sustavu znanosti i obrazovanja i na kojoj NSK realizira Nacionalni repozitorij završnih i diplomskih radova ZIR i Nacionalni repozitorij doktorskih disertacija DR.

Iz tog je razloga ove godine prilikom proslave Dana Nacionalne i sveučilišne knjižnice Srcu dodijeljeno posebno priznanje za dugogodišnju uspješnu suradnju u potpori razvoju nacionalnih informacijskih i digitalnih knjižničnih sustava.