175. obljetnica uvođenja hrvatskoga jezika kao službenoga jezika u javnu uporabu

Objavljeno 21.10.2022.

Dana 23. listopada obilježava se 175. obljetnica uvođenja hrvatskoga jezika kao službenoga jezika u javne službe.

Prvi zastupnički govor na hrvatskome jeziku u Saboru održao je Ivan Kukuljević Sakcinski 1843. godine. U svojem rodoljubno nadahnutom govoru pozvao je i na uvođenje hrvatskoga jezika u škole i urede kako bi se mogao postupno uvesti i u javni život. Prije Kukuljevićeva govora svi govori i saborski zapisnici, počevši od druge polovice 13. stoljeća, bili su na latinskome jeziku.

Četiri godine poslije, 23. listopada 1847. godine, na Kukuljevićev prijedlog, Sabor donosi zaključak o uvođenju hrvatskoga jezika kao službenoga jezika u javnoj uporabi. U Saboru se hrvatski kao službeni jezik počinje primjenjivati od 1848. godine.

Uvođenju hrvatskoga kao službenoga jezika prethodila je polustoljetna politička borba, a osobito preporodna nastojanja da se prihvati i primijeni jedinstveni pravopis i prihvati štokavski jezik u narodnome životu. Osobita zasluga u ovim nastojanjima pripada Ljudevitu Gaju koji je svojom Kratkom osnovom horvatsko-slavonskog pravopisanja iz 1830. godine stvorio prvo jezikoslovno djelo u doba hrvatskoga narodnog preporoda.

Prvi tekst objavljen novim Gajevim pravopisom u Danici 1835. godine bila je Mihanovićeva Horvatska domovina, budnica koja će poslije biti prihvaćena kao hrvatska himna. (Izvor informacija: www.sabor.hr.)

Izložbom građe iz bogata fonda Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu na prigodnoj izložbi koja će biti postavljena u prostoru Knjižnice tijekom održavanja Prvoga parlamentarnog summita Međunarodne krimske platforme u organizaciji Hrvatskoga sabora i ukrajinskoga parlamenta Verhovne Rade 24. i 25. listopada 2022., podsjećamo na jedan od najvažnijih nadnevaka hrvatske povijesti.