Zbirka rukopisa i starih knjiga

Objavljeno 5.1.2012.
Radno vrijeme
ponedjeljak – petak 8.00 – 16.00
Telefoni
00385 1 616 4281
Osoba za kontakt
dr. sc. Irena Galić Bešker, voditeljica Zbirke

Povijesni prikaz

Zbirka rukopisa i starih knjiga, kao poseban odjel Kraljevske sveučilišne knjižnice, utemeljena je 1894. godine zauzimanjem tadašnjeg upravitelja Knjižnice Ivana Kostrenčića. Od samog osnutka Zbirke do danas sustavno se vodi briga o najvrjednijem dijelu hrvatske pisane baštine.

Djelatnost

U Zbirci se prikuplja i čuva rukopisna i knjižna građa. Rukopisnu građu čine kodeksi, rukopisi i rukopisne ostavštine značajnih pojedinaca i ustanova, arhivski fondovi pravnih osoba koje su djelovale u duljem razdoblju i manje rukopisne zbirke oblikovane prema zemljopisnom, povijesnom ili nekom drugom kriteriju. Prikupljaju se stare i rijetke knjige koje su tiskane od početaka europskog tiskarstva do 1835. U iznimnim slučajevima u zbirku starih i rijetkih knjiga mogu se uvrstiti i knjige tiskane i nakon 1835. (bibliofilska izdanja, rukopisna posveta na primjerku, mali broj objavljenih primjeraka itd.).

Fond zbirke

Rukopisna zbirka niz rukopisnih ostavština, dopisništvo s približno 100 000 pisama te 3670 signatura pojedinačnih rukopisa (1720 na hrvatskom jeziku, 920 na latinskom, 454 na njemačkom, 230 na talijanskom itd.). Signature rukopisa označene su prefiksom R i tekućim brojem počevši od 3001 nadalje. Zbirka starih knjiga broji 9236 jedinica (10 295 svezaka), a knjige su raspoređene u deset skupina. Signature starih knjiga označene su prefiksom R iza kojeg slijedi rimski broj koji označava jednu od deset skupina (npr. RI, RII …). Tomu se dodaje oznaka bibliografskog formata (2°, 4°, 8° i 16°) i tekući broj koji označava smještaj knjige na polici. Najbrojnija je skupina hrvatskih knjiga (Croatica), u kojoj oznaci bibliografskog formata prethodi veliko slovo A-G (npr. RIIA-8˘ itd.). Zbirku starih i rijetkih knjiga čine sljedeće skupine:

          RI – inkunabule
          RII – hrvatske knjige
                RII A glagoljske knjige
                RII B ćirilske knjige
                RII C knjige iz Dubrovnika, Dalmacije, Hrvatskog primorja, Istre
                RII D kajkavske knjige
                RII E knjige iz Slavonije, Like, Bosne te knjige Bunjevaca i gradišćanskih Hrvata
                RII F knjige hrvatskih pisaca na stranim jezicima
                RII G novije hrvatske knjige
          RIII – srpske, crnogorske i makedonske knjige
          RIV – slovenske knjige
          RV – partizanski tiskak (knjige i periodika)
          RVI – strane rijetke knjige
          RVII – novine i časopisi
          RVIII – plakati, oglasi, leci i drugi tiskopisi
          RX – novinski izresci
          RXI – pretisci i preslike.

Kao zasebne cjeline u Zbirci su pohranjene Knjižnica obitelji Zrinski (424 signature knjižne građe) i Knjižnica obitelji Kušević (1114 signatura knjižne građe). Zbirka obitelji Zrinski nabavljena je koncem 19. st., a zbirka obitelji Kušević polovicom 20. st.

Osobito vrijedna građa

Rukopisi

Među osobito vrijednim glagoljskim rukopisima izdvajaju se Vinodolski zakon (prijepis na pergameni s početka XVI. stoljeća); Mavrov brevijar 1460. (pergamena, glagoljski ustav); Petrisov zbornik (prijepis na papiru iz 1468.), Vrbnički statut (XVI. st., pergamena, glagoljski ustav) i Istarski razvod (prijepis na papiru iz XVI. st.). Poljičkom bosanicom pisan je uz nekoliko drugih rukopisa još i Poljički statut (XVII. st., papir). Od rukopisa na latinici osobito su vrijedni: De Sancta Trinitate, rukopis djela crkvenog oca Hilarija iz Potiersa (Hilarius Pictaviensis (XV.st., pergamena, humanistika), izvorni rukopis djela Adriai tengernek syrenaya (prva pol. XVII. st., papir), te izvorni rukopis epa Smrt Smail-age Čengića. Sačuvani su i brojni prijepisi Gundulićeva djela Osman te prijepisi značajnih djela hrvatske književnosti iz starijih razdoblja.

Rukopisne ostavštine

Među vrijednom rukopisnom građom pohranjene su rukopisne ostavštine istaknutih i zaslužnih pojedinaca koji su navedeni abecednim redoslijedom: Franjo Bučar, Ante Ciliga, Franjo Fancev, Ljudevit Gaj, Baltazar Adam Krčelić, Franjo Kuhač, Vatroslav Jagić, Miroslav Krleža, Eugen Kumičić, Eugen Kvaternik, Emilij Laszowski, Vladimir Lunaček, Vinko Nikolić, Pavao Ritter Vitezović, Đuro Šurmin, Nikola Tommaseo. Obiteljske ostavštine obitelji Brlić i Mažuranić, obitelji Vojnović te arhiv lista Nova Evropa također su pohranjeni u Zbirci rukopisa i starih knjiga. Treba spomenuti i arhive pojedinih listova koji su izlazili kratkotrajno od kraja 19. st. do međuraća te arhive pojedinih bratovština, društava te obrazovnih i visokoškolskih ustanova.

Stare knjige

Uz najstariju hrvatsku knjigu Misal po zakonu rimskoga dvora (1483), koja se čuva u Zbirci rukopisa i starih knjiga, treba spomenuti još i knjige tiskane latinicom i hrvatskom ćirilicom. Ivan Belostenec, Ruđer Josip Bošković, Matija Divković, Marin Držić, Marin Getaldić, Ivan Gundulić, Juraj Habdelić, Andrija Kačić Miošić, Antun Kanižlić, Bartol Kašić, Matija Petar Katančić, Baltazar Adam Krčelić, Hanibal Lucić, Ivan Lučić, Marko Marulić, Jakov Mikalja, Franjo Petrić, Dinko Ranjina, Matija Antun Relković, Benedikt Stay, Matija Vlačić Ilirik, Pavao Ritter Vitezović, Antun Vrančić, Faust Vrančić samo su neki od značajnih autora čija se djela čuvaju u Zbirci starih knjiga.

Najvrjednija djela hrvatske kulturne baštine digitalizirana su i mogu se pretraživati i pregledavati u pojedinim digitalnim zbirkama koje su dostupne na portalu Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu

Referentna građa

Referentna građa (bibliografije, katalozi, inventari, popisi, leksikoni itd.) pohranjena je u čitaonici Zbirke i može se koristiti bez prethodne najave u redovito radno vrijeme Zbirke.

Katalozi

Korisnicima i istraživačima dostupni su abecedni katalozi rukopisa, knjiga i periodike te predmetni katalog rukopisa. Posebni su katalozi izrađeni za knjižnične zbirke obitelji Zrinski i obitelji Kušević te za orijentalnu zbirku obitelji Muhibić, koja je također pohranjena u Zbirci rukopisa. Abecedni katalozi izrađeni su još za sljedeće zbirke: stara periodika, osmrtnice, brošure i partizanski tisak te za arhiv lista Nova Evropa. Svekolika rukopisna i knjižna građa koja se čuva u Zbirci rukopisa i starih knjiga pretraživa je i u digitaliziranim katalozima te u online katalogu.

Korištenje

Građa pohranjena u Zbirci rukopisa i starih knjiga može se koristiti samo u čitaonici Zbirke uz prethodnu najavu i u redovito radno vrijeme Zbirke. U čitaonici Zbirke dostupna je i priručna zbirka, koja se može koristiti u redovito radno vrijeme Zbirke i bez prethodne najave. Mikrofilmska i druga snimanja provode se i obavljaju isključivo za potrebe znanstvenih istraživanja.

Digitalizirana građa iz Zbirke rukopisa i starih knjiga dostupna je na portalu Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Digitalizacija građe Zbirke rukopisa i starih knjiga

Online obrazac za digitalizaciju građe – Zbirka rukopisa i starih knjiga