Zbirka inozemne Croatice

Objavljeno 3.1.2012.
Radno vrijeme
ponedjeljak – petak 9.00 – 15.00
Telefoni
00385 1 616 4206
00385 1 616 4179
00385 1 616 4284

Zbirka inozemne Croatice nastala je na temeljima Zbirke iseljeničkog tiska koja se sustavno izgrađivala od 1988. godine. Okosnicu joj je činila građa koja je, sa svih kontinenata, u Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu stizala u razdoblju od 1945. do 1992. godine. Bio je to tzv. nepoćudni tisak te je, stoga, bio smještan u posebne ormare, a za korisnike nedostupan, kao što su bile i informacije o njegovu postojanju.

Osim kupnje i zamjene, najveći dio građe u Knjižnicu stizao je kao dar. Jedan od najvećih darovatelja zasigurno je bio Vinko Nikolić, urednik Hrvatske revije i urednik brojnih izdanja Knjižnice Hrvatske revije, koji je, sa suprugom Šteficom, Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, po povratku u domovinu, darovao komplete svih izdanja Hrvatske revije, sva izdanja Knjižnice Hrvatske revije, arhivu Hrvatske revije te obiteljsku knjižnicu s djelima hrvatskih emigranata, a koje Knjižnica, odnosno Zbirka iseljeničkog tiska, do tada nije posjedovala. Darovana obiteljska korespondencija pohranjena je u Zbirci rukopisa i starih knjiga NSK u Zagrebu. Osim obitelji Nikolić, mnoštvo građe darivali su i ugledni sveučilišni profesori, znanstvenici i publicisti iz iseljeništva, kao što su Ante Kadić, Georg J. Prpić, Branko Franolić, Kvirin Vasilj, Ivo Banac, Vinko Grubišić, Jere Jareb, Ivo Omrčanin, Jure Petričević, Antun Nizeteo, Bogdan Radica, Pero Tutavac-Bilić i dr. Iseljenički novinski fond posebno su obogatili Karlo Mirth, predsjednik i član Hrvatske akademije u New Yorku, publicist, bibliotekar i urednik časopisa Croatia Press i jedan od urednika časopisa Journal of Croatian Studies, te Dane Mataić, bivši ministar savjetnik Jugoslavenskog konzulata u Santiago de Chile. Mataić je s prikupljenim novcem od hrvatskih iseljenika u Čileu presnimio gotovo sve hrvatske iseljeničke novine u Čileu te mikrofilmove darovao Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Knjižar Ivan Džeba iz Clevelanda Knjižnici je poslao više od stotinu knjiga hrvatskih iseljenika u Americi, a gotovo stotinu i pedeset knjižničar Ivan Miletić, također i Clevelanda. Lucijan Kordić i Šimun Šito Ćorić pobrinuli su se da Knjižnica dobije ne samo njihova djela nego i sva izdanja ZIRAL-a.

Utemeljivanje Zbirke inozemne Croatice započelo je 2007. godine kada su i postavljena mjerila za uvrštavanje građe u Zbirku, a koju čine:

  • hrvatska knjiga u inozemstvu (obuhvaća djela hrvatskih autora tiskana izvan granica Hrvatske i djela stranih autora s temom Hrvata i Hrvatske)
  • iseljenički tisak
  • tisak hrvatskih manjina i Hrvata izvan Hrvatske.

Hrvatska knjiga u inozemstvu obuhvaća djela objavljena na hrvatskom jeziku u inozemstvu, prijevode djela hrvatskih autora objavljena u inozemstvu te strane autorske uratke sadržajno vezane uz Hrvatsku i Hrvate. Osim mjerila autorstva, u Zbirku inozemne Croatice ubrajaju se i djela u kojima su Hrvati suautori, prevoditelji, urednici, ilustratori, slikari i dizajneri.

U ovu skupinu građe koja je označena signaturom IC ulaze brojni prijevodi hrvatskih autora, građa koja se odnosi na turizam u Hrvatskoj (turistički vodiči i sl.), prijevodi djela književnika hrvatskih korijena, autorske monografije i zemljopisno-povijesne monografije područja izvan Hrvatske, a u kojem žive Hrvati. Tu su i djela političkog značaja vezana uz odnos Hrvatske i Jugoslavije, ona u kojima se piše o ratnim zbivanjima na području Hrvatske, ali i djela vjerskog i znanstvenog značaja, početnice i udžbenici. Najviše je građe na engleskom i njemačkom jeziku, ali je prisutna i na talijanskom, francuskom, španjolskom te na nekim drugim jezicima (primjerice na japanskom, korejskom ili bengalskom).

Skupina građe iseljeničkog tiska označena signaturom IC-IT , kao što je već rečeno, obuhvaća građu nekadašnje Zbirke iseljeničkog tiska, odnosno djela koja je hrvatsko iseljeništvo objavljivalo do 1992. godine, kao i tekuću građu hrvatskog iseljeništva.

Povijest je hrvatskog iseljeništva gotovo višestoljetna, a iseljeništvo i njihovo potomstvo brojno. Najviše iseljenih Hrvata ima u Sjedinjenim Američkim Državama, Australiji, Kanadi, Argentini i Čileu, ali i u europskim zemljama, i to Njemačkoj, Francuskoj, Austriji, Belgiji i Nizozemskoj. Zbirka inozemne Croatice, osim građe prethodno navedenih darovatelja, sadrži i djela suvremenih autora – Vinka Grubišića, Stjepana Krešića, Alana Hoića (Kanada), Nikolasa Mihovilovica, Dominga Mihovilovica, Juana Mihovilovica (Čile), Carmen Vrljicak (Argentina), Josipa Stanića Staniosa (Italija), Marije Emine Majić, Drage Šaravanje (Australija), Adama S. Eterovica, Dominika Mandića (SAD) i dr.

Zbirka inozemne Croatice okuplja i djela pripadnika hrvatske manjine u svijetu i Hrvata izvan domovine. Riječ je o stanovništvu koje se tijekom povijesti, zbog ratnih zbivanja, posebno turskih osvajanja, raselilo širom Europe. Stoga, hrvatsku nacionalnu manjinu nalazimo u Austriji, Češkoj, Mađarskoj, Slovačkoj, Rumunjskoj, Italiji, Srbiji, Crnoj Gori i na Kosovu, kao i u Bosni i Hercegovini, gdje su konstitutivan narod. Tiskana produkcija ove skupine Hrvata u Zbirci okupljena je oko signature IC, osim građe gradišćanskih Hrvata koja je obilježena signaturom IG-GH. Naime, godine 2009. Hrvatski državni arhiv u Zagrebu darovao je Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici približno 1000 jedinica građe koja je, zajedno s već postojećom građom u Knjižnici, pripojena u Zbirku inozemne Croatice. Među darovanom knjižničnom građom nalaze se mnoga vrijedna djela gradišćanskohrvatske kulture objavljena u Austriji, Mađarskoj i Slovačkoj, a zastupljena su i bitna imena suvremene gradišćanskohrvatske književne scene, poput Petra Tyrana, Jurice Csenara i Roberta Hajszana.

Osim knjižne, Zbirka inozemne Croatice prikuplja i druge vrste građe – novine, časopise i sitni tisak. Sva građa Zbirke stručno je obrađena i pohranjena, a zapisi su vidljivi preko mrežnog kataloga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Korisnicima je dostupna u čitaonici Zbirke na prvom katu.

Zadatak je Zbirke inozemne Croatice pronalaženje, nabava, stručna obrada, pohrana, osiguranje dostupnosti, predstavljanje i komunikacija građe određene prethodno navedenim mjerilima, a kao dijela ukupnog nacionalnog korpusa.

Ciklus tribina na temu inozemne Croatice.