Uz značajne obljetnice iz povijesti planinarstva u 2019. godini

Objavljeno 1.2.2019.

U siječnju 2019. godine navršilo se devet godina otkako je Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu predstavila Portal digitaliziranih starih hrvatskih novina i časopisa. Tim projektom hrvatska kulturna i znanstvena javnost dobila je izravan uvid u dio naše vrijedne baštine, do tada brižno čuvane samo na policama zamračenih spremišta, odakle su je na svjetlo dana izvlačili tek zahtjevi pokojega znanstvenika ili istraživača. Digitalizacijom građe omogućena je njezina široka dostupnost, a učinjen je i dodatan korak u njezinoj zaštiti i očuvanju.

Prilikom predstavljanja toga šarmantnog prozora u povijest hrvatske svagdašnjice, njezinih tema i preokupacija, predstavnici Hrvatskoga planinarskog saveza Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu darovali su komplet digitaliziranoga časopisa Hrvatski planinar, od prvoga broja do kraja 2009. godine. Riječ je o jednome od najstarijih europskih planinarskih časopisa, koji je od svojega začetka do danas, na više od 50 milijuna stranica donio na tisuće književnih priloga, stručnih članaka, različitih obavijesti u svezi s planinarenjem, i speleologijom, uz iscrpne opise planinarskih odredišta u zemlji i inozemstvu.

U povodu niza obljetnica iz povijesti hrvatskoga planinarstva u 2019. godini, prigodno smo zavirili u sadržaj broja objavljenoga na današnji dan prije 120 godina, odnosno 1. veljače 1899. godine.

Na 14 stranica, pod uredničkom paskom hrvatskoga prirodoslovca, botaničara, planinara i putopisca Dragutina Hirca, pokretača ovoga časopisa, objavljeno je pet članaka: prvi dio teksta Planinarstvo i zdravlje, zatim Božić na Sljemenu, zadnji dio putopisa Iz Zagreba na Triglav te dva Hirčeva autorska teksta – Proljeće u zimi te Spomen godina zagrebačkoga planinara.

U tekstu Planinarstvo i zdravlje Oskar Hovorka, austrijski liječnik i etnograf, koji je službovao u Bosni i Dalmaciji, donosi naputke za uspješno bavljenje ovim sportom. Premda suvremene spoznaje planinarenje ne promatraju kao sport, ponajprije zato što je ono lišeno natjecateljskoga karaktera, 120 godina stare upute bez sumnje su i danas zanimljive svakomu planinaru. Osobito poticajno djeluju Hovorkina promišljanja o inkluzivnosti ove aktivnosti, u kojoj se okušati mogu gotovo svi:

„Što se tiče kontraindikacije, t.j. okolnosti, koje spriečavaju planinarstvo, možemo slobodno uztvrditi, da će na svietu biti malo ovakih sporta, koji su u tako maloj mjeri kontraindicirani, kao što je planinarstvo. (…) Hodati možeš po cielome svietu, bez ruke, slaba oka ili prsiju, dapače i bez noge, samo ako te nije težka bolest prikovala na krevet, te imaš cilj i dobru volju. Ima dapače bolesti na koje često hodanje i planinarstvo dobro djeluju.“

Na tragu ovakvih promišljanja nastao je i projekt Hrvatskoga planinarskog saveza Penjanje za sve , koji sufinancira Europska unija preko Erasmus+ programa za obrazovanje, obuku, mlade i sport, a kojemu je svrha uključiti osobe svih životnih dobi, a posebno djecu i mlade te osobe s posebnim potrebama, u aktivnosti i sportove u planinama.

U istome broju Hrvatskoga planinara zanimljivo je čitati i retke Dragutina Hirca, osobito one u kojima opsežno – sa znanjem svojstvenim prirodoslovcu, a stilom književniku – opisuje kako su vjesnici proljeća preplavili obronke Medvednice i njezinu okolicu u zimu i jesen 1897. i 1898. godine.

A kada je riječ o bitnim obljetnicama povezanima uz planinarenje koje brojimo 2019. godine, izdvojene su neke: prije 145 godina (1874. godine) utemeljeno je Hrvatsko planinarsko društvo, što je Hrvate svrstalo među prvih deset naroda u svijetu koji su utemeljili vlastitu planinarsku organizaciju. Prije 100 godina preminuo je Bude Budisavljević, njezin utemeljitelj. Ove, 2019. godine, brojimo i 130. obljetnicu rođenja Ante Premužića, oca najduljega velebitskog puta, danas poznatoga kao Premužićeva staza, koji je 2009. godine zaštićen kao kulturno dobro od nacionalnoga značaja, a u 2019. godini navršava se i 40. obljetnica njegove smrti. Godine 1969., prije točno pola stoljeća, Premužićeva je staza dobila nastavak u obliku Velebitskoga planinarskoga puta, koji povezuje Zavižan i Paklenicu. Prije točno 70 godina, 1949., upravo zaslugom planinara, Paklenica je proglašena nacionalnim parkom. Stipe Božić, naš čuveni alpinist i putopisac, 1979. godine prvi put uspeo se na najviši vrh svijeta – Mount Everest. U književnome smislu bitan je i podatak kako je 1569. godine, prije 550 godina, preminuo Petar Zoranić, autor prvoga hrvatskog romana Planine.

Željko Poljak, planinarski pisac i publicist, autor je antologije Hrvatska planinarska književnost, u kojoj je sakupio niz tekstova posvećenih planinama. U uvodnome tekstu, naslovljenome Planinarska književnost u Hrvata, tu osobitu vrstu književnosti definira kao skup književnih djela nadahnutih planinom, njezinom ljepotom i snagom, utjecajem na život čovjeka i povijest naroda. Premda se razvila najprije u alpskih naroda, zahvaljujući djelu Petra Zoranića, našu planinarsku književnost smatra jednom od najstarijih u svijetu.

Uz poziv da zavirite u tekstove posvećene planinama i njezinim ljepotama iz fonda Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, kao i zanimljive članke u Hrvatskome planinaru, na Blogu NSK, u rubrici Knjiga s police, donosimo članak o najnovijoj knjizi Ede Popovića Čovjek i planina.

A iz spomenute antologije Željka Poljaka, tu je i pjesma Nikole Šopa, kojemu u 2019. godini brojimo 115. obljetnicu rođenja.

 Smirite se, u tišini

Dišite mirno, nagnuti, naslonjeni
na praznini.

Odložite se i vi, neukrotivi planinari,
što prtljag svoj vučete nepotrebno.

Koliko puta vam rekoh, da ne nosite
više ove stvari, svoje penjačke sprave.
Šte će vam cepini u praznini, u ravnici,
što sama je sebi vrh.

I penjački tak konop, o pojasu što vam se
svija i njiše.
Kuda još, kamo još na više.
Želite li, možete samo po svome se popeti
stasu, na svoje glave ili ramena,
da sa njih promatrate beskrajni vidokrug.
Samo još otud vidik se širi.
Samo još sa sebe.

                                               Svemirski pohodi

                                               Nikola Šop (1904. – 1982.)