Uz obljetnicu smrti hrvatskoga Leonarda da Vincija

Objavljeno 21.1.2019.

U četverouglastom platnu za jedra, napetom pomoću četiri jednake motke i na četiri ugla dobro privezanom užetima, može se čovjek bez ikakve opasnosti sigurno spustiti s tornja ili s drugog visokog mjesta. Pa ako tada i ne bi bilo vjetra, ipak će snaga padajućeg čovjeka proizvesti vjetar, koji će zadržavati platno, kako ne bi prispio dolje s treskom, nego se polagano spustio. Ipak čovjekova mjera mora biti točno usklađena s veličinom platna.

(Faust Vrančić – o izumu Homo volans leteći čovjek)

Istaknuti hrvatski izumitelj i konstruktor na prijelazu iz 16. u 17. stoljeće Faust Vrančić preminuo je 20. siječnja 1617. godine u Veneciji. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u fondu Zbirke rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu čuva bogatu rukopisnu ostavštinu Antuna, Fausta i Mihovila Vrančića te izvornike Vraničićevih najvrjednijih djela, i to petojezični rječnik Dictionarium quinque nobilissimarum Europae linguarum, Latinae, Italicae, Germanicae, Dalmatiae et Ungaricae (Venecija, 1595.), prvi rječnik hrvatskoga jezika, te Machinae novae (Venecija 1615./1616.), jedno je od najbitnijih djela iz područja tehnike s početka 17. stoljeća u kojem je na 49 bakrotisaka Vrančić donio 56 izuma i tehničkih konstrukcija, a među njima i nekoliko tuđih projekata za koje je smatrao da se uklapaju u njegovo djelo ili da će mu poslužiti kao nadahnuće za druge savršenije izume. Digitalne inačice ovih najvrjednijih Vrančićevih djela dostupne su u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Faust Vrančić rođen je 1551. godine u Šibeniku. Školovao se u Padovi, Veneciji, Beču i Rimu, a za njegovu naobrazbu posebno se pobrinuo stric Antun Vrančić, crkveni velikodostojnik i diplomat, koji ga je kao dječaka doveo sebi u Jegar. U predgovoru svoje knjige Život nikoliko izabranih divic (Rim, 1606.) Faust to i potvrđuje: „… da sam malim dietetom budući, kako znati morete, iz naše zemlje izveden…“ Faust Vrančić bio je čovjek širokoga znanstvenog interesa, bavio se leksikografijom, filozofijom, teologijom i tehnikom. Osim spomenutih, ostala su mu bitnija djela De Slovvinis seu Sarmatis (Rim, 1606.), Xivot nikoliko izabranih divvicz (Rim, 1606.), Logica suis ipsius instrumentis formata et recognita (Venecija, 1608.; Venecija, 1616.) te Ethica christiana (Rim, 1610.; Venecija, 1616.).

Faust Vrančić jedno je vrijeme boravio u Pragu kao tajnik na dvoru cara Rudolfa II. (1552. – 1612.), a 1594. godine imenovan je čanadskim biskupom. Godine 1605. napustio je dvor i Ugarsku te u Rimu stupio u red barnabita. Njegov prijatelj Giovanni Ambrogio Mazenta upoznao ga je s tehničkim crtežima Leonarda da Vincija te ga je potaknuo na istraživanje konstrukcija strojeva i rješavanje arhitektonskih problema, što će rezultirati jednim od najbitnijih djela iz područja tehnike s početka XVII. stoljeća – Novi strojevi (Machinae novae Favsti Verantii Siceni cum declaratione Latina, Italica, Hispanica, Gallica et Germanica). Potom odlazi u Veneciju, gdje se usavršavao u gradnji fontana. Ondje je i preminuo, a prema vlastitoj želji pokopan je u župnoj crkvi sv. Marije od Milosti u Prvić Luci na otoku Prviću.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u povodu 400. obljetnice smrti Fausta Vrančića izradila je virtualnu izložbu Faust Vrančić. Virtualna izložba prati dvije vrijedne izložbe posvećene najistaknutijemu hrvatskom izumitelju i konstruktoru na prijelazu iz 16. u 17. stoljeće, izložbu Renesansni Faustus Verantius, održanu 2017. godine, te izložbu Machinae novae – 400 godina poslije Fausta Vrančića, održanu 2015. godine u povodu obilježavanja 400. obljetnice od kada je objavljeno djelo Novi strojevi Fausta Vrančića.

Izložba je donijela presjek Vrančićeva života i pregled njegova istaknutog djela Machinae nove s hrvatskim prijevodom teksta Tumačenje strojeva koje smo izumili dr. sc. Vladimira Muljevića, s dostupnim i engleskim prijevodom njegova teksta, te ostalih digitaliziranih Vrančićevih djela i drugih zanimljivih e-izvora, kao i građe Zbirke rukopisa i starih knjiga, Zbirke zemljovida i atlasa i Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Zanimljivost je izložbe i izazovna slagalica triju poznatih Vrančićevih opisanih konstrukcija – letećega čovjeka, željeznoga mosta i nosiljke.