Uz obljetnicu rođenja hrvatskoga filologa i jezikoslovca …

Objavljeno 13.6.2017.

Ako sam ništanemanje k naznačenom cilju štogod prinesao, veoma se radujem; a i ako sam gděšto manje pravo upiso, nadam se, da će mi svaki razuman razsuditelj oprostiti, osobito kad promisli, da je bolje i slabo početi, nego sa svim spavati.

(Temelji ilirskoga i latinskoga jezika za početnike)

Što se više udaljujemo od vremena nastajanja nekoga djela, to su nam sve više sužene, ali ne i uvijek, mogućnosti da dođemo do vrela iz kojih je autor crpio podatke za svoj stvaralački rad. Katkada su ti izvori razgranati pa nam otežavaju da otkrijemo onaj pravi izvor ili ono vrelo koje će nam ponuditi dragocjene podatke.
Kada je riječ o djelima našega istaknutog jezikoslovca Antuna Mažuranića, postoji nekoliko vrela koja nam pružaju mogućnost da dođemo do podataka o nastajanju djela, kao i o autoru.

Istaknuti književnik i hrvatski filolog preporodnoga razdoblja, jedan od utemeljitelja Matice, Antun Mažuranić rođen je 13. lipnja 1805. godine u Novome Vinodolskom. Bio je profesor te ravnatelj riječke gimnazije, banski povjerenik za Primorje, a završio je i pravo, iako se njime gotovo i nije bavio. Bio je sudionik i jedan od pokretača narodnoga preporoda. Uređivao je Danicu ilirsku, djelovao kao gramatičar i leksikograf, postavio temelje znanstvenoj hrvatskoj dijalektologiji i prvi upozorio na važnost hrvatskoga naglasnog sustava za slavensku akcentologiju.

Prvo Mažuranićevo samostalno djelo bilo je Temelji ilirskoga i latinskoga jezika za početnike (1839.), koje je dostupno u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, a u njem je pokazao ljepotu i izražajnu mogućnost obaju jezika. Mažuranićevi Temelji obrađuju sve ono što po tadašnjem mišljenju pripada gramatici, a kao način obradbe gramatičke građe uporabljen je oblik pitanja i odgovora. To jasno pokazuje kako je ovo Mažuranićevo djelo koncipirano ponajprije kao udžbenik, a ne kao gramatika, jer već postoji Babukićeva na koju se on čak i poziva.

Vrhunac je Mažuraniće­ve bogate jezikoslovne djelatnosti Slovnica Hèrvatska (1859.), koja je izrasla na hrvatskoj gramatičkoj tradiciji te temeljena na književnome jeziku. To je djelo prvi najveći prikaz naglasnoga sustava u jednoj našoj gramatici.

Slovnica je od 1859. godine u samo desetak godina doživjela svoja četiri izdanja, što potvrđuje njezinu onodobnu vrijednost, znanstvenu i nastavnu, a s Veberovom je Skladnjom činila zaokruženu cjelinu gramatičkoga opisa hrvatskoga jezika. Sustavnim pristupom gramatičkomu opisu, te posebno opisom naglasnoga sustava i temeljnih načela tvorbe riječi, čemu valja posebno pribrojiti i temeljne opise glasova i glasovnih promjena, deklinaciju imenica, glagolski vid i pojedine odrednice nepromjenjivih vrsta riječi, Slovnica je preteča suvremenih gramatičkih opisa i ima posebnu gramatičku vrijednost u jezikoslovnim promišljanjima hrvatskoga jezika.

Jedan od najtežih i najodgovornijih zadataka Antuna Mažuranića bio je transliteracija glagoljskoga rukopisa Vinodolskoga zakonika, prvoga pravnog spomenika hrvatskoga naroda. U tome prijepisu opisuje vinodolsku čakavštinu te postavlja temelje znanstvenoj hrvatskoj dijalektologiji.

Sredinom 1842. godine donesena je odluka o novome izdanju Gundulićeva Osmana te da se to izdanje dopuni popratnim rječnikom. Obvezu za rječnik preuzeli su Antun i njegov brat Ivan Mažuranić.

Vrsni hrvatski filolog i jezikoslovac Antun Mažuranić preminuo je 18. prosinca 1888. godine u Zagrebu.

Antun Mažuranić za života je stekao mnoga priznanja, a nama je ostavio djela koja ne moraju impresionirati brojem stranica, ali privlače pozornost zbog većine ponuđenih rješenja – nastala su kao plod najbolje filološke i kulturološke tradicije kod Hrvata sredinom 19. stoljeća.

Za ravnanje onim, koji-bi morda hotěli ovo dělo javno prosuditi, imam napomenuti, da-je moj nauk o accentu ovoga jezika samo pèrvi pokušaj ove vèrste. Poznato-je pako, koliko-je mučan i koliko vremena ištući posao tumačiti ovako mnogovèrstan i nepostojan naglasak, kao što-je u hèrvatskom jeziku.

(Slovnica Hèrvatska )