Uz obljetnicu rođenja Ante Gardaša

Objavljeno 21.5.2019.

… I ugledao ga je. Osjetio je kako mu se kosa podiže.
Jer tamo, u okviru vrata, stajao je – bijeli duh…
Zurio je u bijelu pojavu otvorenih usta, suha grla. Čvrsto zažmiri pa opet otvori oči. Ne, nije mu se pričinilo. Bijela pojava i sada je stajala u okviru vrata.
Mironu se srce stisnulo, zazujalo mu je u ušima. Zar je bijeli pridošlica nešto posumnjao? Oh! Srce mu počne burno udarati. (…)

(Duh u močvari)

Čitajući ulomak iz poznatoga romana Duh u močvari, susrest ćemo se s jednom od najčitanijih dječjih knjiga u novijoj hrvatskoj književnosti te se tako prisjetiti istaknutoga hrvatskog književnika Ante Gardaša kojega pamtimo kao čovjeka koji je volio život, radost, dobrotu, nadu, vjeru i ljepotu te kao pisca koji je najviše volio svijet djetinjstva kojim gospodari skupina znatiželjnih dječaka i pokoja djevojčica.

Hrvatski književnik Anto Gardaš rođen je 21. svibnja 1938. godine u Agićima pokraj Dervente. Kao devetogodišnjak doselio je s roditeljima u Slavoniju, gdje je u Našicama završio gimnaziju. U Zagrebu je završio Pravni fakultet. Od 1973. godine radio je kao pravnik u osječkoj pošti. Prvu pjesmu Pod kestenom objavio je kao gimnazijalac 1958. godine u zagrebačkome srednjoškolskom časopisu Polet. Otada surađuje u mnogim književnim časopisima, novinama, radiju i televiziji. Pisao je pjesme, igrokaze, pripovijetke, bajke i romane. U njegovu stvaralaštvu najbitnije mjesto pripada romanima za djecu. Gardaš se u dječjoj književnosti pojavio 1978. godine zbirkom priča Jež i zlatni potok. Osamdesetih godina popularnost stječe znanstveno-fantastičnim romanima i postaje jedan od najčitanijih hrvatskih dječjih pisaca. No, manje nam je poznato kako je Gardaš pisao i haiku poeziju te objavio pet samostalnih zbiraka. Njegovi haiku radovi nagrađeni su u Japanu. Gardaševa djela prevedena su na brojne jezike. Za svoja je djela nagrađivan u Hrvatskoj, ali i izvan Hrvatske. Bio je predsjednik Društva hrvatskih književnika, odnosno njegova slavonsko-baranjskog ogranka.

Uz Jagodu Truhelku i Stjepana Tomaša, Anto Gardaš najistaknutiji je osječki pisac za djecu i jedan od najčitanijih pisaca u Hrvatskoj.
Iako je književnik Anto Gardaš napisao trideset sedam knjiga, od kojih je dosad objavljeno trideset tri, dvije od njih uvijek se rado izdvajaju. Prije svega to je zbirka bajki objavljenih u knjizi Damjanovo jezero i roman Duh u močvari, u kojem prevladava ljepota krajolika i još mnogo toga što čitatelja privlači lijepoj knjizi. Premda se često izdvajaju te dvije knjige, to ne znači da čitatelj i u drugim knjigama Ante Gardaša neće naći privlačnu i zanimljivu literaturu. Zar nije dovoljno reći da Antu Gardaša smatraju utemeljiteljem hrvatskoga znanstveno-fantastičnog romana za mladež i, što treba naglasiti, romana koji je sastavni dio školske lektire i uvijek tražena knjiga u knjižnicama.

U zbirci bajki Damjanovo jezero Gardaševe su bajke prave male sanjarije. U svakoj od tih bajki dobro pobjeđuje zlo, a prednost je uvijek na strani poštenja, dobrote, čestitosti i ljepote duha. Bajke iz Damjanova jezera zasigurno mogu oplemeniti mladoga čitatelja i nadahnuti svakoga tko uđe u ljepotu njihova tkiva.

Najpopularniji Gardašev roman Duh u močvari radnjom je smješten u Kopački rit. Likovi Miron i Melita, poznati iz ranijih djela Ljubičasti planet, Bakreni Petar i Izum profesora Leopolda, dolaze u baranjsko mjesto Kopačevo, a zimski izlet pretvara se u kriminalističku priču s elementima fantastike. Knjiga je doživjela nekoliko izdanja, a Branko Ištvanić 2006. godine snimio je istoimeni film.

Hrvatski književnik Anto Gardaš preminuo je u Osijeku 10. lipnja 2004. godine.

Ime Ante Gardaša nosi nagrada za najbolji dječji roman ili zbirku priča, koju svake godine dodjeljuje Društvo hrvatskih književnika.

U online katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dostupno je više od 170 zapisa o njegovim djelima.

Njegov je život bio zahvaćen pjesmom, knjigom i Slavonijom, a životno uvjerenje bilo je hodočašćenje knjigom.

(Stanislav Marijanović)