Uoči obljetnice otkrivanja dragog kamena hrvatskoga jezika

Objavljeno 14.9.2012.

Az, v ime Otca i Sina i Svetago Duha. Az opat Držiha pisah se o ledine, juže da Zvanimir kralj hrvatskij v dni svoje v Svetuju Luciju – i svedomi: župan Desimira Krbave, Mratin v Lice, Pribineža posal Vinodole, Jakov v otoce. Da iže to poreče, klni j Bog i dvanadeste apostola i četiri evanjelisti i svetaja Lucija, amen. Da iže sde živet, moli za nje Boga.
Az opat Dobrovit zdah crekav siju i svojeju bratiju s devetiju v dni kneza Kosmata obladajućago vsu Krajinu. I beše v ti dni Mikula v Otočci s svetuju Luciju v jedino.

Baščanska ploča, nastala vjerojatno 1105. godine, jedan je od najdragocjenijih hrvatskih spomenika. Pronađena je 15. rujna 1851. na otoku Krku, u crkvici sv. Lucije u Jurandvoru kod Baške, zahvaljujući baščanskom kleriku Petru Dorčiću.
Zapis se sastoji od 13 redaka glagoljskih slova, a gornji dio ploče zauzima bordura u obliku lozice. Za pismo kojim je natpis pisan obično se kaže da odražava prijelaz oble glagoljice u uglatu te da sadržava neka latinička i ćirilička slova.
Danas se čuva u palači Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, dok je u Jurandvoru, kao dio oltarne pregrade, pohranjena replika.
Kamena ploča, duga 198 cm, visoka 99 cm i debela 8 cm, isprva je bila lijevi plutej oltarne pregrade, a kasnije je ploča postavljena na crkveni pod, kao nadgrobna ploča. Otočani su po njoj hodali, tarući na površni uklesana slova. Ipak, tekst što ga je čuvala ploča danas je poznat gotovo u cijelosti.
Taj je natpis na kamenu darovnica hrvatskog kralja Zvonimira koji je crkvi darovao jedan posjed.
On svečanim tonom govori o tomu kako su dva benediktinska opata podigla crkvicu sv. Lucije na zemljištu što im ga je darovao hrvatski kralj Zvonimir

Od 2011. godine odljevak Baščanske ploče nalazi se i u predvorju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.