U spomen na osječkoga Andersena

Objavljeno 21.5.2018.

… I ugledao ga je. Osjetio je kako mu se kosa podiže.
Jer tamo, u okviru vrata, stajao je – bijeli duh…
Zurio je u bijelu pojavu otvorenih usta, suha grla. Čvrsto zažmiri pa opet otvori oči. Ne, nije mu se pričinilo. Bijela pojava i sada je stajala u okviru vrata.
Mironu se srce stisnulo, zazujalo mu je u ušima. Zar je bijeli pridošlica nešto posumnjao? Oh! Srce mu počne burno udarati. (…)

(Duh u močvari)

Koliko smo puta pročitali neku zanimljivu knjigu, bajku ili pak pjesmu, a nikada se nismo zapitali tko ju je napisao. Trebali bismo to ipak jedanput učiniti jer su pisci za književna djela vrlo bitni. Oni knjigama udahnjuju život i duh. Da bismo shvatili piščevu vrijednost, potrebni su nam susreti s piscima, ili pak susreti s knjigama.
Čitajući ulomak iz poznatoga romana Duh u močvari, susrest ćemo se s jednom od najčitanijih dječjih knjiga u novijoj hrvatskoj književnosti te se tako prisjetiti istaknutoga hrvatskog književnika Ante Gardaša kojega pamtimo kao čovjeka koji je volio život, radost, dobrotu, nadu, vjeru i ljepotu te kao pisca koji je najviše volio svijet djetinjstva kojim gospodari skupina znatiželjnih dječaka i pokoja djevojčica.

Hrvatski književnik Anto Gardaš rođen je 21. svibnja 1938. godine u Agićima pokraj Dervente. Kao devetogodišnjak doselio je s roditeljima u Slavoniju, gdje je u Našicama završio gimnaziju. U Zagrebu je završio Pravni fakultet. Od 1973. godine radio je kao pravnik u osječkoj pošti. Prvu pjesmu Pod kestenom objavio je kao gimnazijalac 1958. godine u zagrebačkome srednjoškolskom časopisu Polet. Otada surađuje u mnogim književnim časopisima, novinama, radiju i televiziji. Pisao je pjesme, igrokaze, pripovijetke, bajke i romane. U njegovu stvaralaštvu najbitnije mjesto pripada romanima za djecu. Gardaš se u dječjoj književnosti pojavio 1978. godine zbirkom priča Jež i zlatni potok. Osamdesetih godina popularnost stječe znanstveno-fantastičnim romanima i postaje jedan od najčitanijih hrvatskih dječjih pisaca. No, manje nam je poznato kako je Gardaš pisao i haiku poeziju te objavio pet samostalnih zbiraka. Njegovi haiku radovi nagrađeni su u Japanu. Gardaševa djela prevedena su na brojne jezike. Za svoja je djela nagrađivan u Hrvatskoj, ali i izvan Hrvatske. Bio je predsjednik Društva hrvatskih književnika, odnosno njegova slavonsko-baranjskog ogranka.

Uz Jagodu Truhelku i Stjepana Tomaša, Gardaš je najistaknutiji osječki pisac za djecu i jedan od najčitanijih pisaca u Hrvatskoj.
Iako je književnik Anto Gardaš napisao trideset sedam knjiga, od kojih je dosad objavljeno trideset tri, dvije od njih uvijek se rado izdvajaju. Prije svega to je zbirka bajki objavljenih u knjizi Damjanovo jezero i roman Duh u močvari, u kojem prevladava ljepota krajolika i još mnogo toga što čitatelja privlači lijepoj knjizi. Premda se često izdvajaju te dvije knjige, to ne znači da čitatelj i u drugim knjigama Ante Gardaša neće naći privlačnu i zanimljivu literaturu. Zar nije dovoljno reći da Antu Gardaša smatraju utemeljiteljem hrvatskoga znanstveno-fantastičnog romana za mladež i, što treba naglasiti, romana koji je sastavni dio školske lektire i uvijek tražena knjiga u knjižnicama.

U zbirci bajki Damjanovo jezero Gardaševe su bajke prave male sanjarije. U svakoj od tih bajki dobro pobjeđuje zlo, a prednost je uvijek na strani poštenja, dobrote, čestitosti i ljepote duha. Bajke iz Damjanova jezera zasigurno mogu oplemeniti mladoga čitatelja i nadahnuti svakoga tko uđe u ljepotu njihova tkiva.

Najpopularniji Gardašev roman Duh u močvari radnjom je smješten u Kopački rit. Likovi Miron i Melita, poznati iz ranijih djela Ljubičasti planet, Bakreni Petar i Izum profesora Leopolda, dolaze u baranjsko mjesto Kopačevo, a zimski izlet pretvara se u kriminalističku priču s elementima fantastike. Knjiga je doživjela nekoliko izdanja, a Branko Ištvanić 2006. godine snimio je istoimeni film.

Anto Gardaš preminuo je u Osijeku 10. lipnja 2004. godine.

Ime Ante Gardaša nosi nagrada za najbolji dječji roman ili zbirku priča, koju svake godine dodjeljuje Društvo hrvatskih književnika. Uz obljetnicu rođenja Ante Gardaša, čije ime nosi ugledna književna nagrada za najbolji roman ili zbirku pripovijedaka za djecu i mladež na hrvatskome jeziku, na Blogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu može se pročitati osvrt na dječji roman Mali milijarder engleskoga književnika Davida Walliamsa.

U online katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dostupno je približno 180 zapisa o njegovim djelima.

Njegov je život bio zahvaćen pjesmom, knjigom i Slavonijom, a životno uvjerenje bilo je hodočašćenje knjigom.

(Stanislav Marijanović)

Izvor naslovne fotografije: https://pixabay.com.