U spomen na jednoga od najpoznatijih Hrvata 15. stoljeća

Objavljeno 29.8.2013.

S onog dijela Panonije ja sam, koga su božanstva
i sudbina još za nježna uzrasta poslala me k tebi,
gdje već strujeći blago oranice presjeca plodne
Drava, da uskoro u Dunavu izgubi ime i vodu.
(Ad Guarinum Veronensem Panegyricus)

Jan Panonije (Janus Pannonius), u starijoj literaturi poznat kao Ivan Česmički, bio je humanist, diplomat, pjesnik, pisac epigrama, platonist, biskup i slavonski ban.

Epigrammata, Heroica i Elegiae Panegyrica, samo su neka od njegovih vrijednih djela. Rođen je 29. kolovoza 1434. godine. Mjesto njegova rođenja ni danas se pouzdano ne zna. Prvo se pretpostavljalo da je to Česmica blizu Čazme, ali on je i sam napisao da se rodio “blizu ušća Drave u Dunav”, što bi označilo istočnu Slavoniju, odnosno okolicu Đakova ili Osijeka.

Navršivši trinaest godina, odlazi u Italiju na školovanje i tamo provodi idućih jedanaest godina. U domovinu se vratio 1458. godine, kao doktor prava i s potpuno svladanim grčkim i latinskim jezikom.

Nakon boravka u Italiji odlazi u Ugarsku u kojoj obnaša visoke crkvene dužnosti. Budući da je kralj Matija Korvin bio štovatelj književnosti, pozvao je Česmičkoga u Budim, k sebi na dvor. Otada je gotovo stalno bio u kraljevskoj pratnji ili je obavljao poslove za njega. Pokopan je 1472. godine u pavlinskoj crkvi u Remetama, pokraj Zagreba. Godine 1480. kralj Matija Korvin osobno je zatražio da se Ivan Česmički pokopa dostojno “kako i dolikuje biskupu” te je njegovo tijelo preneseno u Pečuh, gdje mu je i danas grob.

Opus Ivana Česmičkoga velik je i raznolik; od pjesama, zahvalnica, pisama i sl., do prijevoda grčkih klasika na latinski. Najviše se istakao u elegijama i epigramima, među kojima se ističe autobiografska tužaljka U smrt majke Barbare. Sva su djela na latinskome jeziku. Ostavio je dubok trag kao najveći hrvatski srednjovjekovni humanist, koji je svoja djela učinio poznatim i izvan granica matične domovine Hrvatske.

U Zbirci rukopisa i starih knjiga čuva se njegovo djelo Ad Guarinum Veronensem Panegyricus iz 1553. godine, a u digitaliziranome obliku dostupno je i u sklopu Digitalizirane baštine NSK. To vrijedno djelo bilo je predstavljeno i u sklopu predstavljanja Nacionalne i sveučilišne knjižne kao knjižnice mjeseca među europskim nacionalnim i znanstvenim knjižnicama u srpnju 2013. godine.