U spomen na hrvatskoga Turgenjeva

Objavljeno 6.2.2017.

…Sva prostrana krajina bila obasjana silnim svjetlom, i sve je titralo i blistalo od njega. Čisto da se oči zaklapaju od rasijana sjaja, a sjena i hlad tek gdjegdje-gdjegdje pod najgušćim se drvećem talasaju u jedva vidljivim plavkastim linijama. Lazur se zalijeva tamnom modrinom, i kud okom segneš, nigdje oblačka, svakud vedro i svakud čisto i nedogledno visoko. (…) Zrak u žarkim strujama vrućine ne dahnu ni daškom, niti se miče koji listak nad nama, niti se njiše i najtanja vlas u travi, a niti se vidi ili čuje kebar kakav, ni lastena presijecaju zračnih visina svojim oštrim letom. Sve leži sumorno i bez gibanja u ljetnjem žaru, sve se odmara i počiva. (…) Ah – tako je mirno – mirno bilo, ne sanjivo ni drijemežno – nekako drukčije: bilo je kao začarano, kao obojano …

(Pod starimi krovovi – Perillustris ac generosus Cintek)

Čitajući odlomak iz pripovijetke Perillustris ac generosus Cintek, prisjećamo se hrvatskoga pripovjedača, romanopisca, kritičara, feljtonista i političara Ksavera Šandora Gjalskoga.

O najhrvatskijem književniku Ksaveru Šandoru Gjalskomu A. G. Matoš, uz čije je uzglavlje, kada je umro, nađen roman Pod starimi krovovi, pisao je: „On je prijelazan tip i otud njegova umjetnička univerzalnost. Njegova umjetnost je psihološka kao Leskovarova, realistična kao Kumičićeva, historijska i romantična kao Šenoina, patriotska i satirična kao Kovačićeva.“ U tim riječima sadržana je bit književne pojave Gjalskoga koji je ujedinio dva razdoblja: realizam i modernu te koji je u književnost ušao sa Starima, a postao jednim od vođa Mladih.

Hrvatski književnik i političar Ksaver Šandor Gjalski, pravim imenom Ljubomil Tito Josip Franjo Babić, rođen je 26. listopada 1854. godine u Gredicama kod Zaboka, u uglednoj zagorskoj plemenitaškoj obitelji. Proživio je tamo veći dio života, a rodni mu je kraj bio stalno stvaralačko nadahnuće.
Školovao se u Varaždinu, Zagrebu i Beču, gdje je završio pravo. Nakon školovanja na Pravoslovnoj akademiji niz godina službovao je u Koprivnici, Osijeku, Virovitici, Sisku i Sušaku te je 1891. godine bio konačno dodijeljen Kraljevskoj zemaljskoj vladi u Zagrebu. Gjalski se i politički angažirao pa je tako 1906. godine izabran za zastupnika u Hrvatskome saboru. Godine 1917. biran je za velikoga župana Zagrebačke županije. Od 1909. do 1918. godine bio je predsjednik Društva hrvatskih književnika. Godine 1919. član je Privremenoga narodnog predstavništva u novoutemeljenoj državi Kraljevini SHS u Beogradu. Razočaran u novu državu i umirovljen povlači se iz javnoga života na svoje imanje u Gredicama.

U književnosti se prvi put javio 1884. godine pripovijetkom Illustrissimus Battorych te nastavlja književni rad u razdoblju moderne i međuratne književnosti. Glavna je tema njegovih djela život i propadanje zagorskoga plemenitaškog sloja pedesetih i šezdesetih godina 19. stoljeća, no pisao je on i o suvremenim društvenim prilikama, političkim i povijesnim temama, filozofskim i općeljudskim, a dotaknuo se i mističnih i okultnih tema. U mnoštvu Gjalskijevih djela ističu se zbirke pripovijedaka s motivima iz plemenitaškoga života Pod starimi krovovi, Iz varmeđinskih dana, zatim povijesni romani Osvit, Za materinsku riječ i Dolazak Hrvata, filozofski romani Janko Borislavić i Radmilović te politički romani U noći i Pronevjereni ideali.

Vrhuncem njegova stvaralaštva smatra se djelo Pod starimi krovovi (1886.) koje se čuva u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu.

Temi pod starim krovovima vraća se on čitavoga svojeg života, pa se može reći da je to djelo pisano tijekom čitavoga njegova stvaralačkog vijeka.

Njemu u čast pokrenuta je kulturna manifestacija Dani Ksavera Šandora Gjalskoga, na kojoj se dodjeljuje i istoimena književna nagrada, nagrada Ksaver Šandor Gjalski.

Hrvatski književnik Ksaver Šandor Gjalski preminuo je 6. veljače 1935. godine u rodnim Gredicama.

Prosuđujući literarnu vrijednost Ksavera Šandora Gjalskoga, suvremeni i kasniji kritičari zvali su ga Turgenjevom hrvatske novele, Europejcem u hrvatskoj književnosti i Homerom Hrvatskoga zagorja.