U povodu Međunarodnoga dana biološke raznolikosti i Dana zaštite prirode u Hrvatskoj

Objavljeno 22.5.2018.

U duhu projekata poput Zelenoga festivala te konferencije Let’s Go Green, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu pridružuje se obilježavanju Međunarodnoga dana biološke raznolikosti i Dana zaštite prirode u Hrvatskoj.

Ujedinjeni narodi proglasili su 22. svibnja Međunarodnim danom biološke raznolikosti kako bi istaknuli veliku ulogu koju biološka raznolikost ima u održivu razvoju. Obilježava se svake godine 22. svibnja u spomen na 22. svibnja 1992. godine, nadnevak usvajanja teksta Konvencije o biološkoj raznolikosti, jednoga od najbitnijih međunarodnih propisa u području zaštite prirode, čija je svrha očuvati i poboljšati cjelokupnu biološku raznolikost razumnim iskorištavanjem prirodnih dobara na načelima održivosti, kako bi se i budući naraštaji mogli koristiti mogućnostima Zemlje.

Godine 2003. Republika Hrvatska pridružila se sveopćim nastojanjima za očuvanjem bioraznolikosti i poboljšanjem zaštite prirode, kada je Hrvatski sabor 22. svibnja proglasio Danom zaštite prirode u Hrvatskoj.

Pojam biološka raznolikost označuje svu različitost života na Zemlji i obuhvaća sve gene, životinjske i biljne vrste, ekološke sustave i krajolike. Dosad je na Zemlji otkriveno 1,75 milijuna vrsta, većinom sićušnih bića, kao što su kukci. No, znanstvenici smatraju kako ih je mnogo više, gotovo 13 milijuna, a po nekim procjenama tri do 100 milijuna.

Hrvatska je po biološkoj raznolikosti jedna od najbogatijih europskih zemalja. Velika raznolikost kopnenih, morskih i podzemnih staništa rezultirala je bogatstvom vrsta i podvrsta sa znatnim brojem endema, o čem u nas još nema cjelovita i sveobuhvatna popisa, a svake se godine otkrivaju nove vrste i podvrste.

Broj je poznatih vrsta u Hrvatskoj približno 37 000, a pretpostavljena je brojka znatno veća – od 50 000 do više od 100 000.

U Hrvatskoj se nalaze mnoge vrste ugrožene u Europi, kao npr. smeđi medvjed, ris, vuk, orao štekavac, crna roda, orao kliktaš i bjeloglavi sup, a tu su i runolist, gospina papučica, kockavica i dr.

Bogata biološka raznolikost mora, otoka i hridi, s velikim brojem endema, daje hrvatskomu obalnom području međunarodnu vrijednost. Središta su endemizma svakako i hrvatske planine, poput Velebita, s jednom od najpoznatijih endemičnih biljaka – velebitskom degenijom.

Unatoč visokoj vrijednosti prirode u Hrvatskoj mnoge njezine sastavnice iznimno su ugrožene. Crveni popis ugroženih vrsta, koji je dostupan i u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, među analiziranim biljnim i životinjskim skupinama navodi 1131 ugroženu vrstu.

Da svijest o vrijednosti nacionalne prirodne baštine i potrebi puta održivomu razvoju postoji, dokazao je Hrvatski državni sabor, donijevši Deklaraciju o zaštiti okoliša u Republici Hrvatskoj 5. lipnja 1992. godine.

U Danu zaštite prirode organiziraju se odgojne, obrazovne, rekreativne, stručne i druge aktivnosti kojima se na primjeren način potiče i promiče zaštita prirode, a Ministarstvo kulture Republike Hrvatske tradicionalno dodjeljuje nagrade u području zaštite prirode.

Međunarodni dan bioraznolikosti svake se godine posvećuje jednoj bitnoj temi povezanoj s bioraznolikošću kao što je poljoprivreda, klimatske promjene, invazivne strane vrste ili šume.

U tjednu obilježavanja ovih dviju vrijednih manifestacija, održava se i Zeleni tjedan Europske unije, tijekom kojega će se istraživati načini na koje EU može pomoći gradovima da postanu bolja mjesta za život i rad. Održat će se brojna izlaganja na temu kakvoće zraka, buke, zaštite prirode i biološke raznolikosti, gospodarenja otpadom i vodom te promicati participativni pristupi urbanomu razvoju, mrežnim shemama i pomagalima za razmjenu najboljih iskustava. I Hrvatska se priključila programu obilježavanja.