U NSK predstavljen dio rukopisne ostavštine Miroslava Krleže

Objavljeno 9.7.2019.

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu 5. srpnja 2019. godine predstavljena je jednodnevna izložba Iz Autorova pera: rukopisna ostavština Miroslava Krleže. Riječ je o građi iz Krležine rukopisne ostavštine pohranjene u Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu koja je bila temeljem ovogodišnjega, 8. festivala Miroslav Krleža.

Predstavljena građa obuhvatila je rukopise iz dramskoga ciklusa o Glembajevima, roman Na rubu pameti, putopisnu knjigu Izlet u Rusiju, Balade Petrice Kerempuha i dr. Svi izloženi Krležini rukopisi pohranjeni su u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, kamo su prispjeli 2001. godine završetkom dvadesetogodišnjega moratorija koji je zahtijevao sâm autor.

O MiroslavuKrleži, njegovu radu i značaju govorili su dr. sc. Tatijana Petrić, glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, koja se u svojem pozdravnom govoru osvrnula na snagu Krležine umjetničke riječi. Goran Matović, autor i ravnatelj Festivala Miroslav Krleža, osvrnuo se na program ovogodišnjega Festivala, istaknuvši njegove dosege i izazove. Teatrologinja dr. sc. Lada Čale Feldman svoje je izlaganje uglavnom posvetila Krležinu romanu Na rubu pameti, ističući njegov teatrološki potencijal, dok je dr. sc. Irena Galić Bešker, koordinatorica Zbirke rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, ukratko predstavila izložene rukopise, smjestivši ih, sadržajno i vremenski, u razdoblja Autorova stvaranja.

Susret u središnjoj hrvatskoj knjižnici bila je prilika i za predstavljanje pretiska prvoga broja časopisa Plamen koji su tijekom 1919. godine uređivali Miroslav Krleža i August Cesarec. Likovno ga je opremio Ljubo Babić, objavljivao zagrebački Jug, a tiskao Hermes, vjerojatno u nakladi od dvije tisuće primjeraka. Premda je objavljen u 15 brojeva, i to zaključno s kolovozom 1919. godine, časopis je objavio velik broj tekstova tada mladih hrvatskih pjesnika, kritičara i teoretičara – Antuna Branka Šimića, Gustava Krkleca, Tina Ujevića, Iljka Gorenčevića, Tita Strozzija i dr., uz velik broj tekstova samih pokretača – Miroslava Krleže i Augusta Cesarca. Povremeno je donosio i prijevode poput Krležina Ivana Putnika ili Cihlarova Whitmena, a poveo je i nekoliko žestokih polemika koje najavljuju Krležin borbeni naboj s kojim se prepoznatljivo pozicionirao u hrvatskome kulturnom prostoru.

Ovaj je avangardistički časopis bitan kao zrcalo jednoga vremena, najava nekih novih umjetničkih imena i tendencija, ali i bitna etapa u stvaralaštvu jednoga od najvećih hrvatskih književnika svih vremena. Upravo je Miroslavu Krleži uspješno poslužio kao prostor vlastite umjetničke slobode te je u njem objavio velik broj svojih tekstova različita žanrovskog predznaka.

Osim prvoga broja kultnoga časopisa Plamen, u suradnji Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, nakladničke kuće Jesenski i Turk i Teatrom poezije, uz 100. obljetnicu objavljivanja načinjeni su pretisci još dvaju Krležinih djela, i to pjesničkih zbiraka Pjesme III (1919.) i Lirika (1919.), koje s prethodno objavljenim Pjesmama I i Pjesmama II čine cjelokupnu zbirku Krležine mladenačke ratne lirike.

Ovogodišnji, 8. festival Miroslav Krleža završen je na Autorov rođendan, i to u nedjelju 7. srpnja.