U NSK održan dvodnevni stručni skup o ulozi knjižnica u razvoju suvremenoga digitalnog društva

Objavljeno 1.12.2017.

Jesu li knjižnice u Hrvatskoj spremne na zahtjeve digitalne znanosti, jesu li spremne učiniti pomak prema digitalnoj transformaciji, kako knjižnice mogu pomoći razvoju digitalnoga društva te koje promjene mogu očekivati autori, znanstvenici i nakladnici u kontekstu primjene Uredbe o zaštiti osobnih podataka, samo su neke od tema dvodnevnoga stručnog skupa Knjižnični podaci: interoperabilnost, povezivanje i razmjena održanoga 28. i 29. studenoga 2017. godine u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu u sklopu redovite godišnje konferencije korisnika integriranoga knjižničnog sustava Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu te knjižnica iz sustava znanosti i visokoga obrazovanja Republike Hrvatske.

Na otvorenju Skupa okupljene informacijske stručnjake i knjižničare iz Hrvatske, kojih je bilo više od 160, prigodno su pozdravile izv. prof. dr. sc. Ivana Franić, pomoćnica ministrice znanosti i obrazovanja, Jelena Glavić-Perčin, načelnica Sektora za muzejsku i knjižničnu djelatnost Ministarstva kulture Republike Hrvatske, te dr. sc. Tatijana Petrić, glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, koja je i predstavila Skupni katalog Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu te knjižnica iz sustava znanosti i visokoga obrazovanja Republike Hrvatske.

Na Skupu se govorilo o vrijednosti standardiziranosti knjižničnih podataka, o odlikama knjižničnih podataka kao skupova velikih podataka te o mogućnostima razvoja knjižničnih otvorenih povezanih podataka. Bitno je pitanje pitanje semantičke i tehničke interoperabilnosti knjižničnih podataka i sustava kao preduvjeta razvoja suvremenih knjižničnih usluga temeljenih na digitalnim podatcima i katalozima novoga naraštaja. Poseban naglasak bio je usmjeren na prikaz istraživanja u području semantičke interoperabilnosti baštinskih zajednica, kao i na pitanja primjene oblika i modela objedinjavanja metapodatka u razvoj novih digitalnih usluga. Bitan dio činila su predavanja o primjeni digitalnih podataka u stvaranju i proizvodnji novoga znanja te mogućnosti suradnje nakladnika i knjižnica u digitalnome okruženju. Pružen je i prikaz pomagala i izvora bitnih za procese vrjednovanja znanstvenih ustanova, a posebna pozornost posvećena je otvorenoj znanosti i ulozi knjižnica.

Svrha je stručnoga skupa bila istaknuti vrijednost i ulogu knjižničnih podataka u kontekstu razvoja suvremenoga digitalnog društva, digitalne znanosti, nacionalne e-infrastrukture te nacionalnoga kulturnog i kreativnoga područja.

„Ovo je prvi stručni skup koji je u cijelosti posvećen pitanjima sistemskoga knjižničarstva u Hrvatskoj, a želja nam je da preraste u redovito godišnje multidisciplinarno savjetovanje o pitanjima automatizacije, informatizacije te digitalne transformacije knjižnica i drugih institucija koje baštine znanje. Vjerujemo da ulaganja u digitalnu transformaciju te razvoj digitalno zrelih baštinskih ustanova nemaju alternative, posebno u kontekstu razvoja digitalne znanosti i digitalnoga društva“, istaknula je dr. sc. Dijana Machala, voditeljica programa stručnoga skupa te koordinatorica Organizacijskoga odbora.

Stručni skup organiziran je uz potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske.

Više o stručnome skupu Knjižnični podaci: interoperabilnost, povezivanje i razmjena.