Temeljne djelatnosti

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu javna je ustanova od nacionalnog značenja koja obavlja knjižničnu i informacijsku djelatnost nacionalne knjižnice Republike Hrvatske i središnje knjižnice Sveučilišta u Zagrebu. Knjižnica obavlja i znanstveno-istraživačku i razvojnu djelatnost radi promicanja hrvatskog knjižničarstva te izgradnje i razvoja hrvatskog knjižničnog sustava.

Knjižnica prikuplja, izgrađuje i organizira hrvatsku i nacionalnu zbirku knjižnične građe, uključujući i elektroničku te usklađuje nabavu inozemne znanstvene literature na nacionalnoj razini i na razini Sveučilišta u Zagrebu, izrađuje kataloge i skupne kataloge, obavlja djelatnost nacionalnog bibliografskog središta, izrađuje tekuće, retrospektivne i specijalne baze podataka.

Knjižnica je zadužena i za zaštitu građe, provodi i potiče preventivne mjere zaštite i konzervacije. Obavlja informacijsku, obrazovnu, izdavačku, izložbenu i promotivnu djelatnost.


RAZVOJNA I MATIČNA DJELATNOST

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu središnja je matična knjižnica Hrvatske. Temeljna je zadaća matične djelatnosti obavljanje stručnog nadzora te organiziranje i razvoj mreže knjižnica u Republici Hrvatskoj, promicanje stručnog rada u knjižnicama na načelima suvremene knjižnične teorije i prakse, a radi što kvalitetnijeg obavljanja knjižnične djelatnosti u znanosti, obrazovanju, kulturi i društvu općenito. Poslovi matične djelatnosti su temeljni poslovi i razvojni poslovi.


BIBLIOGRAFSKA DJELATNOST

Izradba Hrvatske nacionalne bibliografije proizlazi iz zakonske obveze i jedinstvene uloge Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu u trajnom prikupljanju, čuvanju, zaštiti, obradbi i dostupnosti fonda.
Osnovu nacionalnih bibliografija čini obvezni primjerak koji NSK, kao nacionalno bibliografsko središte, prima prema Zakonu o knjižnicama iz 1997.
Bibliografije se u Knjižnici izrađuju prema programima Opće bibliografske kontrole (UBC) i Opće dostupnosti publikacija (UAP) te se objavljuju u tiskanom i od 2002. u elektroničkom obliku. Nacionalna i sveučilišna knjižnica izrađuje Hrvatske tekuće bibliografije:


INFORMACIJSKA DJELATNOST I USLUGE

Usluge Knjižnice namijenjene su korisnicima i posjetiteljima. Pravo na korištenje građe i usluga stječe se učlanjenjem. Sva građa koja je pohranjena u Knjižnici može se koristiti u čitaonicama. Dio fonda dostupan je u čitaonicama sa slobodnim pristupom, a najveći dio fonda smješten je u zatvorenom spremištu. Građa u zbirkama posebne vrste smještena je u posebnim spremišnim prostorima, smještenima uz svaku zbirku.

Pretraživanjem kataloga Knjižnice doznat ćete koja je građa dostupna u Knjižnici. Određene knjige moguće je posuditi izvan Knjižnice. Uslugom međuknjižnične posudbe osigurava se dostupnost građe koju posjeduje Knjižnica i korisnicima izvan Zagreba, a moguće je naručiti građu (knjige ili članke) iz drugih knjižnica u zemlji i inozemstvu.

Knjižnica pruža i informacijske usluge (bibliografsku verifikaciju, tematska pretraživanja, retrospektivna pretraživanja), a usluga je dostupna i korisnicima izvan Knjižnice, «Pitajte knjižničara».

Organizirano se provodi izobrazba korisnika. Grupe posjetitelja mogu obići Knjižnicu uz stručno vodstvo.

Korisnicima knjižnice stoji na usluzi i pristup bežičnom internetu u NSK.


DJELATNOST POHRANE, ZAŠTITE I KONZERVACIJE

Zaštita knjižnične građe obuhvaća preventivne i kurativne mjere koje se primjenjuju na cjelokupni fond, a provode se sustavno različitim metodama i tehnikama. Preventivna zaštita provodi se u svrhu sprječavanja biokemijskog propadanja građe, odnosno usporavanja procesa starenja materijala od kojih su izrađeni pisani dokumenti. Na taj se način omogućuje sigurniji pristup građi preko izvornika, a sve više i alternativnim medijima.

Od 1940. godine kada je utemeljen fotolaboratorij, kao alternativni medij koristi se mikrofilmski svitak posebno za korištenje novinskog fonda jer se stare hrvatske novine mikrofilmiraju sustavno već više od četiri desetljeća. Od 2003. provodi se program digitalizacije građe iz bogatih fondova Zbirki građe posebne vrste.

Uz vrlo opsežne poslove mikrofilmiranja i digitalizacije u istom Odsjeku obavljaju se iznimno složeni poslovi konzervacije i restauracije građe. Najčešći su postupci konzervacije klasično čišćenje, dezinfekcija i neutralizacija svakog lista zasebno. Restauracija građe, ovisno o stupnju oštećenja i vrsti građe, provodi se metodom laminacije ako se radi o oštećenim novinama i starijoj tiskanoj građi, klasičnom ili ručnom metodom ako se radi o oštećenim rukopisima, inkunabulama, crtežima, grafikama i sličnoj neknjižnoj građi te metodom dolijevanja papirne kaše ako se radi o iznimno teško oštećenoj staroj i rijetkoj građi.

Restaurirana se građa u Knjigovežnici na tradicionalan način uvezuje poštujući izgled i kvalitetu izvornika, a po potrebi se i oprema zaštitnim ovitcima, košuljicama, mapama, kutijama i slično. Sva pomno zaštićena građa pohranjuje se na police posmičnih regala u spremišni prostor zadanih i strogo kontroliranih vrijednosti mikroklimatskih parametara.

Jedan od važnijih poslova u zadnje je vrijeme slikovno dokumentiranje svih kulturnih zbivanja u Knjižnici poput prigodnih koncerata, tematskih izložaba, predstavljanja knjiga, znanstvenostručnih skupova i slično.


OBRAZOVNA DJELATNOST

Knjižnica dio svojih aktivnosti usmjerava na informacijsko opismenjavanje, organizirajući i obavljajući izobrazbu korisnika i knjižničara. Korisnicima je na daljinu dostupna virtualna učionica, interaktivni tečaj, a u prostorima Knjižnice organizira se stručno vodstvo.


NAKLADNIČKA DJELATNOST


IZLOŽBENA I PROMOTIVNA DJELATNOST

Knjižnica organizira i postavlja tematske izložbe unutar prostora Knjižnice. Pregled trenutačnih događanja u Knjižnici možete vidjeti u rubrici Zbivanja u tijeku/Novosti.

Knjižnica organizira i posudbu knjižnične građe u svrhu izlaganja građe izvan knjižničnih prostora:

Ustanova koja traži posudbu knjižnične građe u svrhu njezina izlaganja izvan prostorija Knjižnice morala bi udovoljiti sigurnosnim i drugim propisanim uvjetima te dogovorenom roku trajanja izložbe. Organizator izložbe dužan je najmanje 90 dana prije održavanja izložbe podnijeti pismeni zahtjev za izložbu s obrazloženjem, kako bi se na vrijeme mogli utvrditi uvjeti izlaganja ili, po potrebi, reprodukcije određene vrste građe.

Televizijsko snimanje građe unutar prostora Knjižnice:

Sadržaj, vrijeme i mjesto snimanja pismeno se dogovaraju s Odsjekom za odnose s javnošću. Usluge televizijskog snimanja građe naručuju se na narudžbenici s pečatom ustanove, a naplaćuju se prema važećem cjeniku. U svrhu snimanja građe iz zbirki građe posebne vrste primjenjuje se Pravilnik o načinu korištenja knjižnične građe koja ima svojstvo kulturnog dobra.