„Zelena knjižnica za zelenu Hrvatsku“ i Svjetski dan hrane

Objavljeno 18.10.2018.

U sklopu projekta Zelena knjižnica za zelenu Hrvatsku, nastavno na Zeleni festival i Međunarodni znanstveni skup (O)krenimo na zeleno i ekološki književni natječaj Zelena priča za zeleni planet, a ususret 1. međunarodnoj konferenciji o zelenim knjižnicama Let`s Go Green, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu skreće pozornost na obilježavanje Svjetskoga dana hrane tekstom Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, suradnika u Projektu i prvim sudionikom ciklusa OdrŽive tribine Let`s Go Green!.

„Svjetski dan hrane svake se godine obilježava 16. listopada, na dan kad je 1945. godine u sklopu Ujedinjenih naroda (UN) osnovana Organizacija za prehranu i poljoprivredu. Taj se dan obilježava u više od 150 zemalja svijeta.

Ovogodišnja tema Svjetskog dana hrane je Our Actions are our Future.

Danas je sve više ljudi prisiljeno napustiti svoje domove  zbog ratnih i drugih sukoba i političke nestabilnosti, te se globalne migracije ovog opsega ne bilježe još od vremena II. svjetskog rata. Pored ratova, glad, siromaštvo i klimatske promjene su također važni  čimbenici koji doprinose migraciji stanovništva. Organizacija za prehranu i poljoprivredu pri Ujedinjenim narodima (FAO) poziva na suradnju  vlade, agencije UN-a, privatni sektor, civilno društvo i lokalne zajednice da bi se dobio potpuni uvid u migracijske tijekove te potiče zemlje da ugrade važno pitanje rješavanja migracija u svoje politike ruralnog razvoja. Uz to, FAO  podržava  zemlje u istraživanju razvojnog  potencijala migracija, osobito u pogledu prehrambene sigurnosti i smanjenja siromaštva.

Prema nedavno objavljenim Održivim ciljevima razvoja, jedan od najvećih izazova s kojima se svijet susreće je vezan uz osiguranje dovoljne količine hrane za sve. Naime, prema sadašnjim predviđanjima će do 2050. godine na svijetu živjeti 10 milijardi osoba, a trenutno ne postoji dovoljno prehrambenih izvora koji mogu zadovoljiti nutritivne potrebe tako velike svjetske populacije. Da bi se osigurala dovoljna količina hrane za još dodatnih dva milijuna ljudi u 2050. godini, proizvodnja bi trebala narasti za čak 50 posto na globalnoj razini. Sigurnost hrane je kompleksno pitanje koje zahtijeva holistički pristup u svim područjima – pothranjenost, proizvodnja, doprinosi malih proizvođača, fleksibilnost u proizvodnim pogonima i stabilno korištenje dostupne bioraznolikosti i genetskih izvora.

Svjetski dan hrane se veže se uz postizanje globalnog cilja: 0 % gladi, koji svijet može ostvariti samo zajedničkim naporom i trudom. Cilj da nestane gladi na svijetu treba ostvariti do 2030. godine, a temelji se na osam razloga:

  • – 0 % gladi može spasiti živote 3,1 milijuna djece svake godine.
  • – Dobro uhranjene majke imaju zdraviju djecu jačeg imunološkog sustava.
  • – Završetak dječje pothranjenosti bi mogao povećati bruto dohodak zemalja u razvoju za 16,5 %.
  • – Svaka se kuna uložena u prevenciju gladi može vratiti višestruko, u iznosu od 15 do 140 kuna.
  • – Primjerena prehrana u ranoj dobi mogla bi značiti 46 % većeg osobnog dohotka kasnije u životu.
  • – Eliminacijom nedostatka željeza u krvi bi se mogla ojačati produktivnost na radnom mjestu za 20 %.
  • – Zaustavljanjem smrtnosti povezane s prehranom u djece bi se mogla povećati radna snaga za 9,4 %.
  • – 0 % gladi može osigurati sigurniji, bolji svijet za sve.“