Svečano obilježena 50. obljetnica izložbe „Glagoljica“ u Sveučilišnoj knjižnici Rijeka

Objavljeno 6.12.2018.

U Sveučilišnoj knjižnici Rijeka svečano je obilježena 50. obljetnica izložbe Glagoljica autora Branka Fučića, Vande Ekl i Igora Emilija. Svečanosti je nazočio velik broj uzvanika, istaknutih pripadnika kulturnoga života grada Rijeke.

Na svečanome obilježavanju okupljene je pozdravila ravnateljica Sveučilišne knjižnice Rijeka Senka Tomljanović. Predavanje o akademiku Branku Fučiću održala je prof. dr. sc. Marina Vicelja Matijašić, osvrnuvši se na njegov neumoran rad na promidžbi hrvatske spomeničke baštine i glagoljice. Izlaganje o Vandi Ekl održala je mr. sc. Daina Glavočić, a o Igoru Emiliju mr. sc. Ervin Dubrović. Predavanjem Branko Fučić i izložba Glagoljica u Sveučilišnoj knjižnici Rijeka mr. sc. Orietta Lubiana predstavila je važnost akademika Branka Fučića i ove, u hrvatskome kulturnom prostoru jedinstvene izložbe. Prijatelj i suradnik akademika Branka Fučića, fotograf i majstor filma Petar Trinajstić, predstavio je svoju popratnu izložbu fotografija Akademik iz kontejnera – Ki je Branko Fučić? i kraći autorski film o tome istaknutom povjesničaru umjetnosti i kulture, promicatelju glagoljaške baštine i srednjovjekovnoga zidnog slikarstva Istre.

Program svečanoga obilježavanja 50. obljetnice izložbe Glagoljica obuhvatio je i predstavljanje portala Glagoljica.hr Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, kojemu je svrha okupiti digitalne preslike hrvatske glagoljske baštine te ih dati na uvid istraživačima, studentima, učenicima i široj javnosti. Portal, njegovu strukturu i važnost predstavila je glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dr. sc. Tatijana Petrić.

Izložba Glagoljica javnosti je predstavljena 30. studenoga 1968. godine u povodu 25. obljetnice pridruživanja Istre, Rijeke i kvarnerskih otoka matici domovini. U svojemu predgovoru Vodiču po izložbi dr. sc. Branko Fučić tada je napisao: „Glagoljica je u nas prožimala život liturgije, prava, društvenih ustanova, lijepe književnosti, znanosti i život svakidašnji. Omogućila je kulturu našeg čakavskog književnog jezika, izraz naših kulturnih sadržaja i očuvanje naše samosvijesti. Postala je i ostala kroz duga stoljeća nacionalnim pismom Hrvata.“

U povodu svečanoga obilježavanja 50. obljetnice izložbe Glagoljica i Europske godine kulturne baštine, Novi list objavio je poseban prilog o temi glagoljice, te vrijedne izložbe i njezinih autora.