Sjećanje na Dragutina Gorjanovića-Krambergera

Objavljeno 22.12.2014.

Gorjanović, kojeg su stručnjaci i suvremenici prozvali kraljem diluvija, prvi je dokazao postojanje prepotopnoga diluvijanog čovjeka, objavljujući svijetu spoznaju o dalekom i arhaičnom postojanju iskona ljudskoga roda. Izvanredni znanstveni opus, brojni radovi i rasprave iz geologije, paleontologije i paleoantropologije čine ga velikanom europskog prirodoslovlja.
(Jakov Radovičić)

Čitajući riječi znamenitoga hrvatskog paleontologa mr. sc. Jakova Radovčića, u povodu 78. obljetnice smrti prisjećamo se hrvatskoga paleoantropologa i geologa Dragutina Gorjanovića-Krambergera, najpoznatijega po otkriću pračovjeka u Krapini, koje ga je proslavilo u svijetu znanosti.

Dragutin Gorjanović-Kramberger rodio se 1856. u Zagrebu. Godine 1899. U Krapini je otkrio pretpovijesno nalazište ljudskih kostiju, pepela, ugljenoga trunja, kamenoga oruđa i kršja. Kao paleontolog odmah je uočio delikatnost i značenje nalaza te zajedno s mjesnim vlastima zaštitio nalazište. Ubrzo po otkriću pristupio je pozornomu iskopavanju, iscrtavajući geološke profile i bilježeći stratigrafski položaj nalaza, što svjedoči o pristupu koji daleko nadmašuje tada uobičajene postupke pri iskopavanju. Vijest o otkriću prvo je objavio hrvatskim znanstvenicima, a ubrzo je tiskao i niz opširnijih priopćenja pod naslovom Der paläolitische Mensch und seine Zeitgenossen aus dem Diluvium von Krapina in Croatien (Mitteilungen der Anthropologischen Gesellschaft in Wien, 1899, 1901–02, 1904–05). Time je pravodobno, s prvim pouzdanim dokazima o postojanju fosilnoga čovjeka, ušao u žarište europskih rasprava o evolucijskome putu čovjeka i njegovih predaka.

Gorjanović je među ostatcima kostiju uočio veliku morfološku raznolikost, koja mu je pružila uporište za tumačenje evolucijskih promjena do kojih je došlo na kostima fosilnih i današnjih ljudi. Njegov nalaz bio je ključan da se odbaci mišljenje prema kojem je anatomija dotad poznatih kostiju fosilnih ljudi u Europi bila posljedica različitih koštanih oboljenja. Također, opovrgao je tvrdnju velikoga G. Cuviera da fosilni čovjek nije uopće postojao. Analiza fosilnih ostataka, prema Krambergerovu sudu, dokazala je da su neandertalci izravni predci današnjih ljudi. U djelu Pračovjek iz Krapine Kramberger opisuje krapinsko nalazište te život pračovjeka iz Krapine, donoseći fotografije i crteže nalaza iz špilje s Hušnjakova brda iznad rijeke Krapinice.

Dragutin Gorjanović-Kramberger bavio se i drugim geološkim i paleontološkim istraživanjima. Otkrio je, opisao i sistematizirao velik broj novih vrsta, rodova i porodica fosilnih riba, odredivši njihovu starost, životni okoliš i filogenetske odnose. Pisao je o fosilnim ribama otoka Hvara, tercijarnim ribama Štajerske, Karpata, južne Bavarske, a znatan opus čini mu obradba tercijarnih riba Hrvatske. Svojim paleontološkim raspravama uvrstio se među vodeće svjetske paleontologe.

Umro je u 81. godini života u rodnome Zagrebu.

U sklopu Digitalizirane baštine Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dostupna je tematska zbirka Djela Dragutina Gorjanovića-Krambergera koja sadrži djela poput poput Geologijske prijegledne karte Kraljevine Hrvatske i Slavonije, prve hrvatske geološke karte, izdane u šest listova u razdoblju od 1902. do 1909. te djela Život i kultura diluvijalnog čovjeka iz Krapine u Hrvatskoj (1913.) i Pračovjek iz Krapine (1918.) u kojima Gorjanović-Kramberger opisuje rezultate iskapanja i istraživanja nalazišta fosilnih ostataka pračovjeka u Krapini te donosi iscrpan prikaz života i kulture krapinskih neandertalaca.

Djela iz zbirke bila su uvrštena u virtualnu izložbu Europske knjižnice Znanost i strojevi, a djelo Pračovjek iz Krapine predstavljeno je kao dragocjenost iz fonda Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu na portalu Europske knjižnice te njezinu profilu na Facebooku i profilu na Twitteru, u sklopu predstavljanja Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu kao knjižnice mjeseca u srpnju 2013. godine.