Projekcija dokumentarnoga serijala o životu i radu Fausta Vrančića u NSK

Objavljeno 23.11.2015.

U povodu održavanja izložbe Machinae novae – 400 godina poslije, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu organizira 26. studenoga 2015. godine, u 12 sati u malome predvorju Knjižnice projekciju dokumentarnoga serijala Faust Vrančić: San o strojevima, kao i razgovor s Nenadom Obrenovićem, autorom serijala.

Serijal se sastoji od četiri epizode Zemlja, Voda, Vatra i Zrak koje obrađuju životni put Fausta Vrančića, poznatoga izumitelja, diplomata, inženjera, svećenika i biskupa, jezikoslovca i hrvatskoga polihistora, s osobitim naglaskom na njegov izumiteljski i znanstveni dio života. Autor filma Nenad Obrenović objasnit će kako je odlučio snimiti film te hoće li snimljene materijale iskoristiti u daljnjoj promidžbi Vrančićeva rada te popularizaciji njegova imena u hrvatskome i međunarodnome kontekstu.

1. epizoda: Zemlja

Prva epizoda prati djetinjstvo i ranu mladost Fausta Vrančića od odrastanja u Šibeniku i Šepurinama, preko školovanja u Bratislavi i Padovi, do odlaska na službu u Veszprem. Osobito je naglašena njegova izumiteljska djelatnost vezana uz mlinove za koju je nadahnuće crpio iz rodne sredine, kao i iz onodobne znanstvene literature. Taj aspekt njegova djelovanja na osobit način obrađuje publicist Milivoj Zenić.

2. epizoda: Voda

Druga epizoda obrađuje razdoblje od Faustova službovanja u Veszpremu do odlaska na dvor Rudolfa II. u Pragu, s posebnim osvrtom na njegove konstrukcije mostova, kao i na okolnosti u kojima tada djeluje (turski ratovi, širenje protestantizma, stupanje na prijestolje novoga cara). Epizoda je snimljena na autentičim lokacijama u Veszpremu i Pragu, a nacrti i makete mostova popraćeni su stručnim komentarima.

3. epizoda: Vatra

Treća epizoda obuhvaća najintrigantnije razdoblje života Fausta Vrančića, njegov boravak na dvoru njemačkoga cara i hrvatsko-ugarskoga kralja Rudolfa II. Posebno je istaknuto ekscentrično ozračje carskoga dvora u Pragu, umjetnici i znanstvenici među kojima se Faust kretao, kao i na njegov osobni odnos s carem. U tome kontekstu obrađene su Vrančićeve konstrukcije satova, predmeta tako omiljena na carskome dvoru, kao i utjecaj Tycha Brachea i Jacoppa della Strade na odluku našega humanista da se konačno i u potpunosti posveti izumiteljskoj i znanstvenoj djelatnosti.

4. epizoda: Zrak

Pred sam kraj života Faust Vrančić odlučio je svoje zamisli i ideje objaviti u jedinstvenome djelu Machine novae. Četvrta epizoda posvećena je tako posljednjim godinama njegova života provedenima u Rimu i Veneciji, kao i njegovu remek-djelu. U tome sklopu posebno je obrađen njegov, možda najpoznatiji nacrt, nacrt padobrana, a za potrebe epizode konstruiran je i napravljen po nacrtu Fausta Vrančića.

(Sadržaj serijala preuzet s portala mojtv.hr)