Prof. dr. sc. Ivanka Stričević imenovana glavnom ravnateljicom Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu

Objavljeno 3.2.2020.

Vlada Republike Hrvatske na svojoj je sjednici održanoj 28. studenoga 2019., od 1. veljače 2020. godine prof. dr. sc. Ivanku Stričević imenovala glavnom ravnateljicom Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Prof. dr. sc. Ivanka Stričević na mjesto glavne ravnateljice Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dolazi s mjesta prorektorice za znanost i informacijsku infrastrukturu Sveučilišta u Zadru. Na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1995. stekla je magisterij iz područja pedagogije, a doktorat iz područja informacijskih znanosti 2006. godine. Niz je godina radila u narodnoj knjižnici u kojoj se istaknula svojim radom na inoviranju, organiziranju i promicanju programa za djecu i mlade te je u Međunarodnome savezu knjižničarskih društava i ustanova (IFLA) četiri godine bila predsjednica Sekcije knjižnica za djecu i mlade te četiri godine predsjednica Sekcije za pismenost i čitanje.

U programu svojega četverogodišnjeg mandata pošla je od niza čimbenika koji utječu na ostvarivanje uloge Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu kao ustanove od posebnoga značenja za Republiku Hrvatsku, uzimajući u obzir posebnost trenutka u kojem započinje svoj mandat – donesen je novi Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti koji otvara prostor osuvremenjivanju cijeloga sustava, zatim stvaranje novoga Strateškog plana, što zahtijeva djelotvorno prilagodljiv, ali u temelju stabilan unutarnji sustav koji u kratkome roku može odgovoriti na novosti, te predsjedanje Republike Hrvatske Vijećem Europske unije koje, osim pojačane vidljivosti, otvara nove mogućnosti i odgovornosti, a dvojaka uloga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u svojoj upotpunjenosti zahtijeva promišljenu provedbu razvojnih mogućnosti na više razina.

Ističe kako veliki sustavi kao što je Nacionalna i sveučilišna knjižnica ne podnose niz naglih istodobnih promjena koje mogu izazvati nestabilnost, osobito nepoželjnu za neprekidnu redovitu djelatnost, pa će promjene provoditi planski, uzastopno i projektno, usmjerene na iskorištavanje unutarnjih snaga i vanjskih prilika, a vođene načelima izgradnje kulture kvalitete i povezivanja u sklopu hrvatskoga knjižničnog sustava. Dodaje i kako je djelokrug rada Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu iznimno složen, a znatne su promjene u bližem i sveopćem okruženju stalne, pa je u sljedećem razdoblju potrebno uspostaviti unutarnji sustav koji nije spor, nego prilagodljiv te otvoren za promjene, ali ih prihvaća i razvija uz jasne ciljeve koji polaze od stvarnih potreba i predviđaju održivost i razvojnost. Prioritet joj je povezanost svih zaposlenika Knjižnice, od vrhunskih knjižničnih i informacijskih stručnjaka, do administrativnoga i tehničkoga osoblja, oko zajedničkih ciljeva i aktivnoga sudjelovanja svih u ustanovi koja ima i treba imati visoki društveni ugled.

Naposljetku, želi da svi osvijeste i dijele ono što vjeruje da mnogi osjećaju – ponos što rade u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu i što su dio njezine povijesti i budućnosti.