Preminuo velikan hrvatske književnosti Ivo Brešan

Objavljeno 4.1.2017.

Nisam odrastao u njegovoj sjeni. Bio je sunce koje me grijalo …

(Vinko Brešan, sin Ive Brešana)

Nečujno i iznenada u utorak, 3. siječnja 2017. godine, napustio nas je velikan hrvatske književnosti – dramatičar, scenarist i prozaist Ivo Brešan.

Ivo Brešan rođen je u Vodicama 1936. godine. Nakon završenoga studija filozofije i jugoslavistike na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu vraća se u rodni kraj. Radio je kao profesor u šibenskoj gimnaziji, umjetnički voditelj Centra za kulturu Šibenik i Međunarodnoga dječjeg festivala, a također je bio i ravnatelj Šibenskoga kazališta.

Najpoznatije mu je djelo, bez sumnje, groteskna tragedija Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja, koju je napisao 1965., a koja je prvi put izvedena 1971. godine u režiji Božidara Violića u zagrebačkome Teatru ITD. Djelo je uprizoreno na brojnim svjetskim pozornicama, a doživjelo je i ekranizaciju pod redateljskom palicom Krste Papića. Ismijavajući totalitarni komunistički sustav, uz pomoć Shakespearea i njegove kanonske tragedije, vješto je prikazao apsurd jednoga društvenog poretka i vlasti općenito, ne uskraćujući pritom djelu umjetničku svevremenost, o čem svjedoče i suvremene izvedbe na hrvatskim daskama, a predstava se trenutačno prikazuje u Satiričkome kazalištu Kerempuh u režiji Vinka Brešana.

Od njegovih dramskih djela treba još istaknuti drame Nečastivi na Filozofskom fakultetu, Svečana večera u pogrebnom poduzeću, Viđenje Isusa Krista u kasarni V.P., Anera, Hidrocentrala u Suhom dolu, Veliki manevri u tijesnim ulicama, Julije Cezar, Smrt predsjednika kućnog savjeta i dr. Među proznim djelima ističu se romani Ptice nebeske, Ispovijedi nekarakternog čovjeka i Astaroth, Kockanje sa sudbinom, Država Božja 2053., Vražja utroba, Katedrala itd. Kao scenarist surađivao je i u snimanju Papićeva Izbavitelja te filma Tajna Nikole Tesle, kao i Bulajićevih filmova Obećana zemlja i Donator. Sa sinom Vinkom Brešanom radio je na filmovima Kako je počeo rat na mom otoku i Maršal.

Za predan i kvalitetan umjetnički rad uručene su mu brojne nagrade – dobitnik je dviju Sterijinih nagrada, nagrade fonda Miroslava Krleže za roman Astaroth, nagrade za životno djelo Vladimir Nazor te nagrade Ksaver Šandor Đalski za roman Katedrala.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u svojem fondu čuva brojna djela Ive Brešana, jednoga od najizvođenijih i najistaknutijih hrvatskih književnika.

(Izvor naslovne fotografije: www.teatar.hr)