Izdanje „Korizmenjak: Senj, 1508.: latinična transkripcija glagoljskoga teksta (s uvodom i rječnikom)“ predstavljeno u NSK

Objavljeno 8.5.2019.

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu 7. svibnja 2019. godine predstavljena je knjiga akademkinje Anice Nazor Korizmenjak: Senj, 1508.: latinična transkripcija glagoljskoga teksta (s uvodom i rječnikom), objavljena u nakladi Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i Grada Senja. Riječ je o latiničkom prijepisu zbirke korizmenih propovijedi pisanih hrvatskim crkvenoslavenskim jezikom i tipografski uzornom uglastom glagoljicom koja je svoje faksimilno izdanje doživjela još 1981. godine u nakladi Senjskog muzejskog društva.

Okupljene uzvanike prigodnim je riječima pozdravila glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dr. sc. Tatijana Petrić. Glavna ravnateljica NSK Petrić u svojem je govoru istaknula kako je transkripcija s rječnikom senjskog Korizmenjaka iz 1508. godine priređena u sklopu projekta Hrvatska glagoljica – digitalizacija građe i uspostava digitalne zbirke. U sklopu projekta Hrvatska glagoljica, u suradnji s civilnim i vjerskim institucijama, knjižnicama, znanstvenicima, započeli smo sustavnu digitalizaciju glagoljske baštine senjske, riječke, uraške i tiskare Kongregacije iz Rima. Rezultat projekta je portal Glagoljica.hr, koji je okupio građu različitih ustanova u Republici Hrvatskoj i inozemstvu te ju dodatno kontekstualizirao povezivanjem s relevantnim informacijskim izvorima – prijepisima, komentarima, stručnim i znanstvenim radovima, rekla je dr. sc. Petrić, dodavši kako je 2018. godine u Knjižnici postavljena uspješna izložba Hrvatska glagoljica, koja će u lipnju ove godine biti predstavljena u Litvi, zajedno sa svojom istoimenom virtualnom inačicom.

Knjigu su predstavili akademik Stjepan Damjanović i izv. prof. dr. sc. Boris Kuzmić, kao i njezina priređivačica akademkinja Anica Nazor. Akademik Stjepan Damjanović u svojem je izlaganju iznio povijesni pregled rada senjske glagoljske tiskare, koja je djelovala od 1494. do 1508. godine, ujedno predstavivši svih sedam njezinih vrijednih izdanja (Senjski glagoljski misal, Spovid općena, Naručnik plebanušev ali popov, Transit svetoga Jerolima, Mirakuli slavne djeve Marije), s posebnim naglaskom na posljednje od njih, Korizmenjak, koji je otisnut 17. listopada 1508. godine. Naglašavajući važnost dostupnosti njegove latiničke transkripcije, akademik Damjanović naglasio je kako su objavljivanjem knjige akademkinje Nazor stvoreni uvjeti da ta stara naša knjiga ne bude samo mrtvi kapital kojim se u odabranim prilikama hvalimo, nego da se uključi u našu suvremenost, da je uključimo u naše filološke i kulturne razgovore, da se okoristimo vrijednostima koje taj dragocjeni spomenik naše baštine u sebi nosi.

Izv. prof. dr. sc. Boris Kuzmić u prigodnom izlaganju predstavio je jezik Korizmenjaka te naglasio kako će se objavljivanjem predstavljenog izdanja podignuti i vrijednosna ljestvica morfoloških istraživanja hrvatskog jezika, kao i sintaktičko i leksikološko proučavanje stilizirane književne čakavštine. Ističući vrijednost golemog truda akademkinje Nazor, profesor Kuzmić zahvalio joj se što je počastila sve knjigoljupce, filologe i nefilologe još jednim izdanjem senjske glagoljaške tiskare, učinivši ga dostupnijim gradu Senju i čitavu svijetu.

Akademkinja Anica Nazor u kratkom se govoru zahvalila svim suradnicima koji su dali svoj doprinos izdavanju knjige, osobito nekadašnjoj djelatnici tiskare NSK Marici Tomić na grafičkom oblikovanju i pripremi za tisak, nakladnicima Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu i Gradu Senju, recenzentima dr. sc. Ivanu Kosiću i prof. dr. sc. Mateu Žagaru, kao i slikarici Vjeri Reiser. Knjigu naime prati i promidžbena grafička mapa s minijaturama Vjere Reiser koje živopisno oslikavaju priče iz propovijedi Korizmenjaka, a dostupne su i u digitaliziranom obliku u sklopu portala Glagoljica.hr.

Knjiga Korizmenjak: Senj, 1508.: latinična transkripcija glagoljskoga teksta (s uvodom i rječnikom) otisnuta je u 150 primjeraka, a njezino objavljivanje potpomogli su Grad Senj i Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske.