Predstavljena grafička mapa Aleph

Objavljeno 28.6.2011.

U povodu obljetnice smrti Jorgea Luisa Borgesa u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu predstavljena je 27. lipnja 2011. grafička mapa Aleph: Ex Libris: Hommage á Jorge Luis Borges 1899.-1986.
 

Na predstavljanju su govorili:

prof. Dunja Seiter-Šverko, v.d. glavne ravnateljice Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu
mr. sc. Mikica Maštrović, voditeljica Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu
akademik Tonko Maroević

Dramski umjetnik Joško Ševo pročitao je pismo akademika Tonka Maroevića Jorgeu Luisu Borgesu.

Grafička mapa sastoji se od 14 grafičkih listića, ex librisa koje su, tijekom Noći muzeja 2010., a u povodu 90. obljetnice Grafičke zbirke NSK kada je organizirana izložba Od Klovića i Rembrandta do Warhola i Piceljarazličitim grafičkim tehnikama od bakropisa i suhe igle do linoreza, izradili renomirani hrvatski umjetnici – Tomislav BuntakMaja S. FrankovićSiniša ReberskiAnita KuharićIgor KonjušakJosip ZankiDuje MedićKsenija PalametaMarko PašalićHrvoje ŠercarZdenka PozaićMartina Vrbanić, Nevenka Arbanas i Hamo Čavrk.
Uz grafičku mapu priloženo je pismo Tonka Marojevića Borgesu na hrvatskom i španjolskom jeziku te fotografije Mije Vesovića, nastale tijekom radionice Ex libris.

Osim itaknutih hrvatskih grafičkih umjetnika čiji su ex librisi otisnuti u predstavljenoj grafičkoj mapi Aleph: Ex Libris: Hommage á Jorge Luis Borges 1899.-1986., na radionici Ex libris održanoj 2010. godine, sudjelovala je i grupa mladih umjetnika Hrvatskog društva likovnih umjetnika.
Tijekom radionice predstavljene su posebno zanimljive metode jetkanja bakropisnih matrica i otiskivanje grafičkih listova, kaligrafska vještina pisanja hebrejskoga pisma, posebno slova Aleph.

Akademik Josip Bratulić govorio je o ex librisu kao važnoj poveznici likovne umjetnosti i književnoga djela:
Ex libris na hrvatskom glasi iz knjigaizmeđu knjiga, a znači upravo iz knjižnice. Knjiga je bila velika vrijednost te je na njoj trebalo biti zapisano ime posjednika. Ono se zapisivalo rukom, označavalo otisnutim pečatom ili – najčešće ulijepljenom ceduljicom – s imenom i prezimenom. Pod ex librisom danas podrazumijevamo umjetnički oblikovanu naljepnicu koja, uz te riječi, nosi i ime vlasnika knjige. Naljepnica se uljepljuje na unutarnju stranu prednjih korica knjige. Na naljepnici, koja može biti različite veličine, uz označnicu ex libris, ili uz prijevod ovih riječi, iz knjiga, iz moje knjižnice, uz ime vlasnika knjige nalazimo ponekad i druge likovne ili grafičke obavijesti: grb, portret, monogram, simbol, neku uzrečicu (devizu, geslo) i slično. Danas je ex libris sve prisutnija slobodno oblikovana mala žanr slika u brojnim grafičkim tehnikama.”

Akademik Tonko Maroević i dramski umjetnik Goran Matović izveli su ulomak iz predstave Ogledala.