Podsjetnik na emocije velikog hrvatskog apstraktnog slikara

Objavljeno 30.1.2013.

U našem estetski i umjetnički drukčijem dobu, od zapadnih umjetnika koji su se okušali u grafičkoj, da ne kažemo kaligrafskoj pustolovini… slikar F. Kulmer dospio je, čini mi se, najdalje i najdublje u strukturalnim pokušajima slikovne poruke; pred njegovim sam se djelima uvjerio u izraze neobičnoga i ohrabrujućeg poštovanja… umjetnosti s Dalekog istoka. (Michel Tapié)

U povodu 88. obljetnice rođenja prisjećamo se Ferdinanda Kulmera, istaknutoga hrvatskog apstraktnog slikara i likovnoga pedagoga, dugogodišnjega profesora na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu.

Ferdinand Kulmer rodio se 29. siječnja 1925. godine u Cap-Martinu u Francuskoj, kao potomak poznate i nekoć vrlo bogate plemićke obitelji Kulmer . U Beču je pohađao isusovački internat (Kalksburg), u kojem je završio drugi i treći razred gimnazije, a četvrti u Novoj Gradiški.

Godine 1942. upisao je studij slikarstva na Akademiji u Budimpešti, a nastavio ga je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1948. – 1950., u klasi profesora Omera Mujadžića i Đure Tiljka. Bio je suradnik Majstorske radionice Krste Hegedušića, 1950. – 1954. Usavršavao se u Parizu, Rimu, Veneciji i Firenci. Od 1961. godine bio je zaposlen na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, na početku kao asistent Krste Hegedušića, zatim kao docent i izvanredni profesor, a od 1975. do umirovljenja bio je redoviti profesor.

Različitim slikarskim izričajima postao je priznati sudionik suvremene hrvatske i europske umjetnosti. Pozornost likovne javnosti stekao je kao član grupe Mart svojim radikalnim apstraktnim slikama. Bio je i jedan od utemeljitelja Galerije Forum (1969.) u Zagrebu, u kojoj je trenutačno u tijeku izložba Emocionalna ratišta, koja se ponajprije bavi emocijom – složenim, često i “burnim” odnosom oca i kćeri, Barbare i Ferdinanda Kulmera. Riječ je o prvome predstavljanju Kulmerova slikarskoga opusa nakon punih 15 godina.

U likovnim krugovima bila je poznata njegova dugogodišnja i neobično uspješna suradnja s poznatom pariškom Galerie d’art international, zahvaljujući kojoj su Kulmera iznimno cijenili kolege i koja je zaslužna što je njegov rad stizao do najcjenjenijih kolekcionara. Njegova Smeđa slika iz 1960. nalazi se u zbirci londonskoga muzeja Tate Modern.

Priredio je tristotinjak samostalnih izložaba, od kojih posebno vrijedi istaknuti monografsku izložbu u Zagrebu 1976. (Moderna galerija) te retrospektivnu izložbu u Zagrebu 1990. godine (MMGC). Sa željom da Kulmerova vrijedna ostvarenja budu dostupna što većemu broju ljudi, Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu na svojim je internetskim stranicama omogućio besplatno preuzimanje kataloga Kulmerovih izložaba iz 1961. i 1984. godine. Galerija Adris priredila je 2006. godine izložbu radova Ferdinanda Kulmera, a na internetskoj stranici Galerije dostupan je dio izložaka u elektroničkome obliku.

Ferdinand Kulmer još je 1980. godine postao dopisni član tadašnje Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, godine 1985. izabran je za izvanrednoga člana, a 1991. za redovitoga člana HAZU.

Grafička zbirka Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu u svojem bogatom fondu posjeduje nekoliko vrijednih djela Ferdinanda Kulmera. Riječ je o tri crteža izrađena tehnikama tuša, močila i akrilika, dvije serigrafije, jednoj grafičkoj mapi s osam grafika otisnutih tehnikom serigrafije te tri mape grupe autora među kojima je i po jedan otisak Ferdinanda Kulmera.

Umro je u Zagrebu, 11. studenoga 1998. godine. Kao i ostali članovi obitelji Kulmer, sahranjen je u kripti crkve Sv. Mirka u Šestinama.