Počeo Sedmi festival hrvatskih digitalizacijskih projekata

Objavljeno 28.4.2017.

U četvrtak 27. travnja 2017. godine u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu počeo je Sedmi festival hrvatskih digitalizacijskih projekata.

Izlaganja na ovogodišnjem Festivalu obuhvaćaju brojne teme iz područja digitalizacije, s posebnim naglaskom na okupljanje metapodataka digitalizirane građe i njihovu interoperabilnost i otvorenost te izazove kreativnoga korištenja digitalizirane baštine i metapodataka u području obrazovanja i znanosti, umjetničke interpretacije i komercijalnoga iskorištavanja, a predstavljaju se i provedeni projekti digitalizacije.

Festival je otvorila glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dr. sc. Tatijana Petrić. Izrazila je zadovoljstvo što se Festival održava već sedmi put te okuplja velik broj sudionika. Naglasila je važnost ovogodišnjega festivala kojemu je svrha razmjena iskustava u digitalizaciji kulturne i znanstvene baštine, upoznavanje sa suvremenim pitanjima u području digitalnih knjižnica, a osobito razmatranje mogućnosti usklađivanja i povezivanja podataka o digitalnoj građi, odnosno izgradnje mreže digitalnih knjižnica, arhiva, muzeja radi naših korisnika koji očekuju jedinstveno mjesto pristupa hrvatskoj digitalnoj građi. Očekuje se kako će i Sedmi festival donijeti nove spoznaje, produbiti uvid u stanje digitalizacije te potaknuti nove projekte.

Prvoga dana Festivala održana su sljedeća izlaganja:

Adina Ciocoiu (Europeana):
Working with Europeana: metadata matters

Teodora Shek Brnardić (Hrvatski institut za povijest):
Predstavljanje projekta COURAGE – Kulturna opozicija: razumijevanje kulturne baštine neslaganja u bivšim socijalističkim državama

Dragana Milunović (Narodna biblioteka Srbije):
U presjeku dijeljenja i posjedovanja: perspektive Narodne biblioteke Srbije u posredovanju između krajnjeg korisnika digitalnih objekata i nositelja autorskih prava

Rajka Gjurković Govorčin, Karolina Holub, Dina Mašina (Knjižnice grada Zagreba; Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu; Knjižnica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti):
Izazovi ujednačivanja opisa digitalnog sadržaja

Kristijan Crnković (ArhivPRO):
Abeceda digitalizacije i izgradnje digitalnih repozitorija i zbirki

Vedrana Juričić (Knjižnica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti):
Tematski portal Znameniti i zaslužni Hrvati

Sofija Klarin Zadravec (Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu):
Digitalna.nsk.hr – godinu dana poslije

Vilijam Lakić (Gradska knjižnica „Juraj Šižgorić” Šibenik):
Virtualni muzej Fausta Vrančića

Davorin Vujčić, Marin Kolega (Muzeji Hrvatskog zagorja – Galerija Antuna Augustinčića):
Multimedija Studija Galerije Antuna Augustinčića

Viktorija Kudra Beroš, Jasna Blažević (Institut za migracije i narodnosti):
Repozitorij Instituta za migracije i narodnosti

Predstavljena su i izlaganja na posteru:

Nadia Bužleta, Nela Načinović (Gradska knjižnica i čitaonica Pula):
Uporabljivost portala digitalizirane grđe: na primjeru ViZZ-a

Karolina Holub, Mira Miletić Drder, Petra Pancirov (Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu):
Koncepti osoba, korporativno tijelo i prostor u digitalnoj knjižnici

Lana Lončarić (Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu):
Digitalizacija arhivske, knjižnične i muzejske građe Ministarstva kulture Republike Hrvatske: analiza prijave programa

Anja Majstorović, Lucija Martinić, Ana Strinavić (Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu; Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu; Knjižnica Poliklinike SUVAG):
Virtualna izložba Prošlost i sadašnjost Krke

Ana Sudarević (Osnovna škola Dubovac):
Klikni i čitaj: digitalna zbirka slikovnica Osnovne škole Dubovac

Marinka Ulaga (Znanstvena knjižnica Dubrovnik):
Digitalne zbirke u Dubrovačkim knjižnicama

Tomica Vrbanc (Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu):
Digitalizirani članci o Domovinskom ratu: od prvog projekta do digitalne zbirke.