Otvorenje izložbe „Poletova estetika“ u Grafičkoj zbirci NSK

Objavljeno 4.11.2015.

U Grafičkoj zbirci Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, u četvrtak, 5. studenoga 2015., u 12 sati bit će otvorena izložba Poletova estetika.

Zahvaljujući donaciji Mirka Ilića, grafičkoga dizajnera i stripovnoga crtača koji već 30 godina živi i radi u New Yorku, 69 brojeva časopisa Polet, koji su objavljeni od listopada 1976. pa do kraja 1977. godine, uvršteni su u knjižnicu njujorškoga Muzeja suvremene umjetnosti (The Museum of Modern ArtMoMA).

U Grafičkoj zbirci Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu izložit će se brojevi časopisa Polet iz fonda NSK te prikazati radovi priznatih autora. U sklopu izložbe Poletova estetika bit će prikazani plakati Mirka Ilića, Mihajla Arsovskoga, Ljube Babića i Otta Antoninija te crtež Mirka Ilića.

Časopis Polet pokrenut je 1976. godine na poticaj skupine entuzijasta. Dobio je ime u čast istoimene revije koja je izlazila potkraj 60-ih, a kvalitetom nije odudarala od europskih časopisa. Zagrebački Polet s kraja 1970-ih po mnogima je najznačajniji omladinski list koji se ikada pojavio na prostoru bivše države. Mnogi teoretičari pojavu omladinskoga tiska uspoređuju sa zapadnim modelom undergraund pressa, premda je undergraund press splet različitih časopisa nastalih oko globalnoga studentskog pokreta i nastajuće kontrakulture.

Polet, kao dio omladinskoga tiska, osobito u kasnijem razdoblju, poslužio je kao platforma za dizajnerski vrlo zanimljive grafičke koncepte. Kultni listovi, kao što su Pop express, Vidici, Studentski list, a posebno Polet, bili su polazište za mnoge medijske inovacije koje su vezane i za Trbuljakov inovativni prijelom. Međutim, inovacije u grafičkome oblikovanju i predstavljanju prvi put uzimaju mah krajem 1960-ih godina. Estetika je bila promijenjena i umnogome je ovisila o uredničkoj ideji, onome tko je bio u djelokrugu grafičkoga oblikovanja i mogućnostima koje su mu stajale na raspolaganju.

Polet je dobio ime po istoimenoj reviji koja je izlazila 60-ih godina, koja kvalitetom nije odudarala od sličnih europskih izdanja toga vremena. Polet se naslanjao na desetljetnu tradiciju omladinskoga tiska, kao i vrhunskoga dizajna, koji se u Hrvatskoj javlja još 30-ih godina 20. stoljeća s Ottom Antoninijem, Ljubom Babićem i Mihajlom Arsovskim, ali i njihovim sljedbenicima Zoranom Pavlovićem i Ivanom Dorogijem koji su dali velik doprinos grafičkomu dizajnu, a upravo su se Pavlović i Arsovski po estetici novinskoga dizajna mogli mjeriti sa suvremenim svjetskim izdanjima.

U Poletu je stvorena i nova fotografska estetika, koju obilježava naglašena realistična fotografija koja dokumentira, ali i komentira. Tu su svoj zanat ispekli Andrija Zelmanović, Siniša Knaflec, Dražen Kalenić, Mio Vesović, Danilo Dučak, Ivan Posavec, Goran Pavelić Pipo, Fedor Vučemilović, Jasmin Krpan i Šime Strikoman, za koje se najčešće vezuje sintagma Poletovi fotografi. Naslovnice su Poleta rezervirane upravo za fotografiju. Većina nekadašnjih Poletovih fotografa djeluje i danas te čine vrh hrvatske suvremene fotografije.

Ova je izložba svojevrsni hommage hrvatskomu grafičkom dizajnu i onima koji su ga stvarali, ali bitno je istaknuti i važnost čuvanja građe koja je dio hrvatske i svjetske baštine, a čuva se u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu.

Izložba će se u čitaonici Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu moći pogledati do 11. studenoga 2015. godine.