Otvorena izložba NSK u povodu 200. obljetnice rođenja Ivana Kukuljevića Sakcinskoga

Objavljeno 24.5.2016.

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu 24. svibnja 2016. godine svečano je otvorena izložba posvećena 200. obljetnici rođenja Ivana Kukuljevića Sakcinskoga pod nazivom Ivan Kukuljević Sakcinski u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu: u povodu 200. obljetnice rođenja.

Ivan Kukuljević Sakcinski (1816. – 1889.) znameniti je hrvatski povjesničar, književnik, leksikograf i političar. Osim što je svojim djelovanjem snažno obilježio hrvatska kulturnopreporodna i politička zbivanja u 19. stoljeću, utemeljio je niz modernih znanstvenih disciplina – historiografiju, arhivistiku, bibliografiju, književnu povijest, epigrafiku, arheologiju, etnologiju i muzikologiju.

Nakon što je dramski umjetnik Robert Kurbaša pročitao ulomak iz Kukuljevićeva povijesnog saborskoga govora, na svečanome otvorenju izložbe pozdravne govore održali su Tatijana Petrić, glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, Stjepan Sučić, potpredsjednik Matice hrvatske, Božidar Petrač, predsjednik Društva hrvatskih književnika, te u ime predsjednika Hrvatskoga sabora Sanja Putica, saborska zastupnica.

O životu i radu Ivana Kukuljevića Sakcinskoga govorila je Iva Mandušić iz Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža. Izložbu, kao i popratni katalog, predstavio je Ivan Kosić, voditelj Zbirke rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, koji je uz Mikicu Maštrović, voditeljicu Grafičke zbirke NSK, Miru Miletić-Drder, voditeljicu Zbirke zemljovida i atlasa NSK, Tatjanu Mihalić, voditeljicu Zbirke muzikalija i audiomaterijala NSK, te Lobela Machalu, voditelja Odsjeka za izradu nacionalne bibliografije NSK, autor izložbe te kataloga izložbe.

Velike su zasluge Ivana Kukuljevića Sakcinskoga i u knjižničarstvu jer ga povijest bilježi kao sastavljača prve hrvatske retrospektivne bibliografije. Time je zaslužio i da se ugledna nagrada u našoj struci, koju dodjeljuje Hrvatsko knjižničarsko društvo, nazove upravo njegovim imenom. Poseban odnos prema Ivanu Kukuljeviću gajimo i zbog toga što je Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu jedna od onih institucija koja brine o njegovoj vrijednoj ostavštini. Dio te vrijedne građe predstavljamo ovom izložbom, istaknula je na svečanome otvorenju izložbe glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Okosnicu ove izložbe čine rukopisi te politički govori i povijesna djela kojima je Kukuljević autor, a čuvaju se u fondu Knjižnice u sklopu Zbirke rukopisa i starih knjiga. Ostali izlošci koji zorno predstavljaju Kukuljevićev rad, kao i vrijeme u kojem je živio i djelovao, dio su ostale tri od ukupno četiri zbirke Knjižnice u kojima se čuva građa posebne vrste – Grafičke zbirke, Zbirke zemljovida i atlasa te Zbirke muzikalija i audiomaterijala.

Postav izložbe uključuje i odljev Bašćanske ploče, koja je znanstveno obrađena upravo na Kukuljevićev poticaj. Među izlošcima je i vrijedan prijepis čuvenoga Kukuljevićeva Govora za narodni jezik dàržan od Ivana Kukuljevića Sakcinskoga na saboru kraljevinah Hrvatske i Slavonske dana 2a Svibnja 1843., prvoga govora u Hrvatskome saboru održanoga na hrvatskome jeziku koji je četiri godine nakon što je održan, 1847., doveo do odluke Sabora kojom je hrvatski proglašen službenim jezikom te kojom je omogućena njegova široka uporaba u školama i javnim službama.

Izložba Kukuljevića predstavlja i kao znanstvenika, književnika i povjesničara te onoga čiji je rad nadahnuo brojne druge da govore, pišu, skladaju i na ostale načine stvaraju na hrvatskome jeziku.

Izložba će biti otvorena do 1. lipnja 2016. godine.