Otvorena izložba „Nikola Šubić Zrinski i Sigetska bitka u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu”

Objavljeno 9.9.2016.

Izložba „Nikola Šubić Zrinski i Sigetska bitka u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu” otvorena je 8. rujna u predvorju Nacionalne i sveučilišne knjižnice, a moći će se razgledati do 21. rujna 2016. godine. Postav izložbe posvećen je bitci koja se dogodila prije 450 godina podno mađarskoga grada Sigeta.

Izložbu je otvorila glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dr. sc. Tatijana Petrić riječima Na jučerašnji dan, prije točno 450 godina, zbio se jedan od najznačajnijih događaja u našoj povijesti. Osvajanje Sigeta, okončano junačkom smrću Nikole Zrinskog, u crno je zavilo Hrvatsku, ali i zaustavilo Turke u njihovu pohodu prema Beču. Danas, 450 godina kasnije, možemo pratiti na koji se način ova „bitka koja je spasila civilizaciju“ upisala u hrvatski kulturni prostor.

Nakon pozdrave riječi glavne ravnateljice NSK okupljene je pozdravio i akademik Zvonko Kusić, predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

O izložbi su govorili i njezini autori dr. sc. Ivan Kosić, voditelj Zbirke rukopisa i starih knjiga NSK  i dr. sc. Mikica Maštrović, voditeljica Grafičke zbirke NSK. Dr. sc. Ivan Kosić naglasio je kako je ime Nikole Šubića Zrinskoga u hrvatskoj i europskoj povijesti ostalo zabilježeno po junaštvu i žilavoj obrani strateški bitne utvrde Sigeta u Donjoj Ugarskoj, tijekom koje je poginuo 7. rujna 1566., a dr. sc. Mikica Maštrović podsjetila je na ulogu obitelji Šubića Zrinskih u prikupljanju znanja i širenju hrvatske kulture. Okupljenima se obratio i dr. sc. Lobel Machala, koordinator za izradu nacionalne bibliografije pri NSK koji se osvrnuo na jedinice fonda Knjižnice koje se bave temom Sigetske bitke.

Izložba se sastoji od književnih, likovnih i glazbenih djela koja su nadahnuta opsadom grada Sigeta i hrabrim otporom branitelja višestruko brojnijem neprijatelju. Glavnina izložbe sastoji se od izabranih djela koja su dio Bibliothece Zriniane, knjižnice obitelji Zrinski, a koja se čuva u Zbirci rukopisa i starih knjiga NSK.

Likovna ostavština inspirirana herojstvom Nikole Šubića Zrinskoga, predstavljena na izložbi, dio je fonda Grafičke zbirke NSK, dok su glazbena djela dio Zbirke muzikalija i audiomaterijala NSK.

Budući da nema sačuvanih materijalnih dokaza o životu Zrinskih jer je njihova cjelokupna imovina nakon propasti zrinsko-frankopanske urote po carskoj naredbi 1671. zaplijenjena, a posjedi opustošeni, priča o njihovu životu ispričana je posredno, preko knjiga koje su prikupili. U njima možemo doznati više o Zrinskima, kojim su se jezicima služili, što su proučavali i kako su se obrazovali.

Povijesni izvori govore kako su knjige koje se danas čuvaju Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu prikupljane tijekom duljega razdoblja i vjerojatno od više znamenitih plemića titule Zrinski. Pretpostavlja se kako je prve knjige koje su postale dio Knjižnice prikupio upravo Nikola Šubić Zrinski.