Otvorena izložba „Marko Marulić – europski humanist“ u Nacionalnoj knjižnici Litve

Objavljeno 16.1.2020.

Na Dan međunarodnoga priznanja Republike Hrvatske 15. siječnja u litavskoj Nacionalnoj knjižnici „Martynas Mažvydas“ otvorena je izložba Marko Marulić – europski humanist koju je Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u suradnji s Veleposlanstvom Republike Hrvatske u Republici Litvi postavila u povodu predsjedanja Republike Hrvatske Vijećem Europske unije kako bi Europi, ali i svijetu, predstavila neke od najistaknutijih osoba iz hrvatske povijesti. Izložba će biti otvorena do 14. veljače 2020. godine.

Pred brojnim uglednicima iz društvenoga i kulturnoga života Republike Litve pozdravnu su riječ na otvorenju izložbe uputili glavni ravnatelj litavske Nacionalne knjižnice „Martynas Mažvydas“ prof. dr. Renaldas Gudauskas, v. d. glavne ravnateljice Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dr. sc. Tatijana Petrić, veleposlanik Republike Hrvatske u Republici Litvi Krešimir Kedmenec te ministar kulture Republike Litve Mindaugas Kvietkauskas.

Izložba je ostvarena uz potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske, dok su poseban doprinos njezinoj pripremi dali partner izložbe Književni krug Split te voditelj Centra za proučavanje Marka Marulića i njegova humanističkog kruga MARVLIANVM dr. sc. Bratislav Lučin, na čijim se istraživanjima i autorskim tekstovima temelji sadržaj izložbe.

Izložba na 12 izložbenih panoa, na litavskome i engleskome jeziku, tijekom Marulićeva životnog i stvaralačkoga puta predstavlja reprezentativni izbor građe iz fonda Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Temelj izložbe prikaz je života i rada Marka Marulića uvidom u najčitanija Marulićeva djela koja su već u 16. i 17. stoljeću doživjela brojna izdanja i prijevode. Uz tekstualni i slikovni sadržaj, izložba dodatno pruža osvrt i na Marulićev utjecaj na različite europske uglednike. Međunarodna vrijednost Marulićeve pojave prikazana je preslikama priloga o Marulićevu životu i djelu iz brojnih svjetskih enciklopedija, leksikona, kataloga i bibliografija te književno-povijesnih priručnika, kao i povezivanjem njegova rada s radom njegovih istaknutih suvremenika, među kojima svakako treba istaknuti Martynasa Mažvydasa, autora i urednika prve tiskane knjige na litavskome jeziku. Osim panoa, izložene su i dvije Marulićeve knjige iz fonda litavske Nacionalne knjižnice „Martynas Mažvydas“, a to su Judita prevedena na litavski jezik te De institutione bene vivendi per exempla sanctorum objavljena u Kölnu 1530. godine.

Pripremljen je prigodni katalog izložbe Marko Marulić – europski humanist kao trajni podsjetnik na izložbu koja predstavlja jednu u nizu brojnih poveznica Hrvatske i Litve, njihovih povijesti i baština, kao snažnoga temelja suradnje ovih dviju zemalja u Europskoj uniji i izvan njezinih granica. Nakon Vilniusa izložba će tijekom predsjedanja Republike Hrvatske Vijećem Europske unije biti postavljena i u ostalim gradovima Litve.