Otvorena Ilirska čitaonica u Zagrebu – žarište hrvatskoga narodnog preporoda

Objavljeno 22.8.2013.

„… ako naš jezik temeljito i savršeno naučimo; ako marljivo čitajući domaće i inostrane pisce, te prijazno razgovarajući bolje se upoznamo s našim narodom i njegovim običajima i navadama …, ako zatim korisne knjige drugih izobraženih naroda ili u naš jezik prevedemo ili sami takove osnujemo…“,  riječi su kojima je na današnji dan, 22. kolovoza 1838. godine, grof Janko Drašković otvorio prvu Narodnu (ilirsku) čitaonicu u Zagrebu, smještenu na katu iznad tiskare Ljudevita Gaja u Gospodskoj ulici. Nakon varaždinske čitaonice Prijatelji našega narodnoga slovstva i karlovačke Ilirsko čitanja društvo Zagreb je treći grad u Hrvatskoj u kojem je otvorena čitaonica pod imenom Ilirska čitaonica. Čitaonice su bile najjednostavniji oblik udruživanja ljudi okupljenih oko ilirskoga pokreta jer su se mogle otvarati uz potporu lokalne vlasti te bez dozvole mađarskih i austrijskih vlastodržaca. Nakon odobrenja Grada Zagreba kojim se dopušta „udruženje učenih ljudi u svrhu gajenja i širenja ilirskog jezika“, u kući grofa Aleksandra Draškovića održao se prvi predsastanak, a čast da bude prvi predsjednik novoosnovane čitaonice pripala je grofu Janku Draškoviću.

Četiri godine poslije, iz čitaonice je niknula Matica ilirska, koja od 1874. godine nosi naziv Matica hrvatska. Nažalost, zgrada Ilirske čitaonice u Zagrebu srušena je 1931. godine.

Na Portalu starih novina i časopisa Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu digitalizirane su i u cijelosti dostupne najznačajnije novine proizišle iz razdoblja hrvatskoga narodnog preporoda, kao što su Danica horvatska, slavonska i dalmatinska (1843. – 1848.), Danica ilirska (1836. – 1843.), Danica ilirska (1849. – 1867.), Danicza horvatzka, slavonzka y dalmatinzka (1835.), Ilirske narodne novine (1836. – 1843.), Narodne novine (1843. – 1844.), Narodne novine (1849. – 1853.) i Narodne novine (1861. – ), Novine dalatinsko-hervatsko-slavonske (1847. – 1849.), Novine horvatsko-slavonske-dalmatinske (1844. – 1846.) i Novine horvatzke (1835.).

U sklopu Digitalizirane baštine Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu možete pronaći i pregledati Kratku osnovu horvatsko-slavenskoga pravopisańa Ljudevita Gaja, jedno od najvrjednijih djela iz toga razdoblja.